Roman od 210 strana “Škorpionov osmijeh” (Le sourire du scorpion) u izdanju marsejskog izdavača “Riječi i ostalo”, autora Patricea Gaina, koji je napisao još tri veoma dobro prihvaćene knjige, čita se zaustavljenog daha.
Poetičan, sa prekrasnim opisima crnogorskih pejzaža, u prvi plan stavlja bratoubilačke ratove iz 90 godina prošlog stoljeća, što su buknuli u južno-istočnoj Europi, na tlu nekadašnje zajedničke domovine južnih Slavena.
Dio velike historije
Razdragani blizanci Tom i Luna, njihovi šarmantni roditelji Mily i Alex putuju crvenim kamionom svakog ljeta, otkrivajući predivne i nepoznate predjele Starog kontineta. U kanjonu Tare susreli su simpatičnog i uslužnog, uvijek nasmijanog, srpskog vodiča Gorana, koji ih je uspio nagovoriti da se spuste predivnom rijekom na splavu. Još jedan nezaboravan događaj, u nomadskom postojanju francuske porodice.
Ali, uprkos prekrasnih crnogorskih predjela, kanjon postaje neprijateljski! Drama je kao neizbježna i Alex se udavio u Tari zbog nevremena. Tom, tek petnaestogodišnjak je i narator priče, prvi put se susreće sa nasiljem, beznađem, samoćom i bolom zbog izgubljenog oca. Svemu tome se dodaje majčina izgubljenost i prividna snalažljivost sestre Lune. Mladić odrasta prije vremena ali njegova nepripremljenost i porodična tragedija otvaraju put ostvarenju Goranovih ciljeva. Tom razumijeva kako je njihova nesreća, povezana sa historijom oblasti, većom i strašnijom!
Istinita priča
Kao Post Scriptum, pisac opisuje susret Toma i Suleta, koji tvrdi da mu je mladićev poočim Goran, ubio brata i upoznaje ga sa nedjelima paravojnih zlocinačkih grupa, nazvanih “Škorpioni”, što su bili na usluzi i direktno surađivali sa srbijanskim ministarstvom vanjskih poslova. Spreman na sve, izbjeglica nastoji pronaći izgubljenu kasetu sa snimkom pogubljenja Azema i njegovih poznanika, među kojima su brojni maloljetnici.
Patrice Gain ističe kako se nadahnuo postojanjem zločinca i bivšeg “Škorpiona”, Milorada Momića, što je desetljeće mirno živio u galskoj oblasti Isère pod imenom Guy Monier. Oženio se sa Marie-Pascale B, koja je ranije bila udata za policijskog komesara i dobio nacionalnost.
Rođen u Beraku, najprije je pištoljem usmrtio sugrađanku Katu Gavranović, potom motornom pilom prerezao Zlatka M, pred ocem kojega je također ubio i pretukao tri žene koje su dugo patile od teških posljedica, pa mučio branitelja sela Stanka Penavića, zašto je osuđen samo tri godine. Kasnije ga je osiječki Županjski sud osudio na samo 15 godina zatvora. U Francuskoj ga je prepoznao izbjeglica iz Srebrenice, te je lišen slobode u Verpillière kod Grenoblea, 31 januara 2011 godine.
Džana Mujadžić / BH Glas