Petak, 5 Marta, 2021
Naslovnica Lifestyle Zdravlje Kako istrenirati organizam da nam ne bude hladno?

Kako istrenirati organizam da nam ne bude hladno?

Subjektivni osjećaj hladnoće zavisi od više faktora, ali organizam je moguće istrenirati da bude otporniji na hladan vazduh.

Neki ljudi ne podnose hladnoću i pripadaju onima koji zimi prigrle radijator kao da im je najbolji prijatelj. Međutim, šta ako grijanje prostorije nije adekvatno, pa vas hladnoća natjera da dohvatite dugačak šal i ogrnete se četiri puta tako da vam samo nos i oči vire, a i dalje osjećate hladnoću? Šta ako ste na poslu i vi jedini uvijek nosite više slojeva odjeće, dok vaše kolege uživaju u majicama?

Naravno, nešto niža temperatura vazduha ne predstavlja prijetnju kada je održavanje tjelesne temperature od oko 36,5 stepeni u pitanju, piše The Guardian.

Sedamdesetih godina prošlog vijeka znatno manje ljudi je imalo centralno grijanje, a prosječna temperatura u domovima zimi je iznosila svega 12 stepeni. Da li je moguće da se osjećate prijatno na ovoj temperaturi? Da li možemo da istreniramo sebe da postanemo otporniji na hladnoću?

Prema mišljenju Kristofera Minsona, profesora fiziologije na Univerzitetu u Oregonu, postoji nada da je ovo moguće.

„Apsolutno, ljudi se mogu prilagoditi nižim temperaturama. Ljudi su postali i previše termostatički. Iz našeg savršeno ugrijanog ili klimatizovanog doma, odlazimo do naših savršeno ugrijanih ili klimatizovanih automobila, kojima se vozimo do naših savršeno ugrijanih ili klimatizovanih kancelarija. To nije zdravo jer tako ne treniramo našu sposobnost da zadržavamo toplotu i naša percepcija prihvatljive temperature postaje neprirodno uska“, kaže Kristofer Minson.

Naš metabolizam je taj koji nas održava toplim, odnosno količina energije koju proizvodimo. Postoje, međutim, fiziološke razlike, neki ljudi moraju da rade više nego drugi da bi održali svoju tjelesnu temperaturu.

Muškarci imaju veću mišićnu masu od žena i to im pomaže da ostanu topliji jer više mišića znači i povećan bazni metabolizam, odnosno sposobnost sagorijevanja energije iz hrane. Upravo ovo može da bude razlog za česte rasprave između muškaraca i žena oko savršene temperature u stanu ili kancelariji.

Kako sebe istrenirati?
Uvijek, naravno, postoje izuzeci i drugi razlozi zašto je nekim ljudima hladnije u odnosu na druge. Starost je važan faktor jer što smo stariji, to je i naš metabolizam sporiji.

„Svi imamo termo receptore. Kroz kožu, mišiće, organe i tkiva, oni prenose informacije sve do hipotalamusa, u kojem je smješten središnji regulator temperature. Čak i ako je temperatura krvi u 36,5 stepeni, signali koji stižu s receptora i koji nagovještavaju nižu temperaturu, shvataju se kao prijetnja za tijelo. To pokreće vazokonstrikciju u koži, odnosno sužavanje krvnih sudova usljed kog dolazi do povećanje krvnog pritiska, usporavanja krvotoka i opadanja tjelesne temperature, kako bi se smanjilo emitovanje toplote iz krvi ka spolja. Kao reakciju na ovo osjećamo hladnoću, ruke pribijamo uz tijelo i oblačimo dodatnu garderobu.“

Međutim, moguće je istrenirati organizam da manje osjeća hladnoću. I sam profesor Christopher Minson na sebi je sproveo eksperiment.

„Došla je zima i ja sam se, logično, opremio odgovarajućom toplom jaknom. Odlazeći na posao svakog dana, viđao sam ljude koji idu u majicama i odlučio sam da i sam to probam. Prvih nekoliko dana bilo je zaista hladno, ali za manje od sedam dana postalo je lakše, a nakon nekoliko nedjelja mogao sam da vozim s potpuno izloženim rukama hladnoći i da mi ne bude hladno.“

Minson je i ljubitelj tuširanja hladnijom vodom. Počeo je tako što se tuširao hladnom vodom 15 sekundi, pa se taj interval povećao na 30 sekundi i tako se nastavio sve dok nije došao do stanja da može da izdrži i sat vremena.

U početku je bilo vrlo teško, ali se telo prilagodilo. Nakon mjesec-dva, počeo je da osjeća da mu je manje hladno kada se nađe na hladnom vazduhu.

Ovaj efekat uglavnom se svodi na prilagođavanje naše percepcije za opasnost usljed hladnoće.

„Termoreceptori u vašoj koži počet će da govore vašem mozgu da ta temperatura ne predstavlja prijetnju“, otkriva Minson.

Druga korist je što izlaganje nižim temperaturama trenira tijelo da se efikasnije hrani, ubrza metabolizam i podiže kvalitet vazokonstrikcije. Očiti razlog za osjećaj hladnoće je i sjedenje na poslu satima, dok pomjeramo samo prste i oči. Samo 40 minuta vježbanja prije višesatnog sjedenja moglo bi da zagrije organizam za sljedeća dva sata.

Ishrana takođe povećava brzinu metabolizma na nekoliko sati kako bi se poboljšala probava. Neke namirnice, međutim, imaju više termičkih efekata od drugih. Masti i proteini posebno će stvoriti više toplote, za razliku od jednostavnih ugljenih hidrata koji se lako vare i brzo dospijevaju u krvotok.

Vrsta garderobe odnosno materijali od kojih je sačinjena takođe mogu da utiču na osjećaj toplote. Nošenje prirodnih materijala pomaže da se iz kože odstrani voda koja je jedan od glavnih uzbunjivača naših receptora.

Izvor: N1/The Guardian

- Advertisment -

Najnovije

Turska se oprašta od šehida stradalih u helikopterskoj nesreći (foto)

U turskom gradu Elazigu održan je posljednji ispraćaj za 11 pripadnika turske vojske koji su položili živote kao šehidi u padu helikoptera na istoku Turske...

Danska će davati vakcinu AstraZeneca starijim od 65 godina

Danska zdravstvena agencija saopćila je u petak da će preporučiti davanje covid vakcina AstraZeneca svim osobama starijim od 18 godina.

Pobjeda futsal reprezentacije BiH u Rumuniji

Futsal reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je u četvrtak  u Bukureštu selekciju Rumunije sa 3:2, u trećem kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo...

Izrael, Danska i Austrija zajedno će razvijati novu vakcinu protiv korone

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu danas je najavio da će Izrael, Austrija i Danska uspostaviti zajedničku fondaciju za istraživanje, razvoj te vjerovatno i...