Subota, 10 Aprila, 2021
Naslovnica Aktuelno Intervju Aiša Hadžiahmetović, urednik na SBS radiju u Australiji: Program na bosanskom jeziku...

Aiša Hadžiahmetović, urednik na SBS radiju u Australiji: Program na bosanskom jeziku naš most ljubavi prema domovini

Aiša Hadžiahmetović već pet godina živi u Melbournu, u Australiji. U rodnom Sanskom Mostu bila je profesorica bosanskog jezika u srednjoj školi te predsjednica BZK „Preporod“.

Organizovala je brojne književne večeri, likovne izložbe, pozorišne predstave, a od 2001. godine je pokrenula Omladinsko pozorište “Theatar art” koje je tokom 15 godina rada produciralo 15 pozorišnih predstava i tri dramska recitala. Objavila je dramu “Koje boje je ljubav”. Završila je studij Svjetske književnosti sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.

U Australiji urednik i voditelj je SBS radija na bosanskom jeziku, kao i za Community radio 3ZZZ. U okviru Viktorijanske škole jezika predaje bosanski jezik u Bosanskoj školi, u centru Caroline Springs od 2018. godine.

Od 1994. godine emituje se program na bosanskom jeziku

SBS i ABC su dvije najvažnije medijske kuće u Australiji, a od 1994. godine na SBS-u emituje se program na bosanskom jeziku.

„SBS radio je državni radio Australije, informativnog je karaktera i pokriva cijelu Australiju. Nudi programe na 68 jezika, i pogotovo je otvoren za nove migrante. Počeo je s radom 1975. godine. Od 1994. godine SBS radio emituje program i na bosanskom jeziku koji je nastao kao potreba doseljenika iz Bosne i Hercegovine da imaju medijski prostor na svom jeziku“, rekla je Hadžiahmetović.

Foto: AA/Privatni album

Program se odvija jednom sedmično i donosi najnovije informacije iz svijeta, Australije i Bosne i Hercegovine, uz učešće gostiju i javljanje dopisnika.

„Sedmične izvještaje sa pregledom zbivanja već nekoliko godina šalje nam naš redovni dopisnik iz Sarajeva Semra Duranović Koso. Dio programa je uvijek posvećen i bosanskohercegovačkoj zajednici u Australiji. SBS radio je važan za svakog Bosanca i Hercegovca u Australiji, za svakog ko ga sluša i razumije. Program na bosanskom jeziku je naš most ljubavi prema domovini, naša oaza, naša zajednička kuća“, kazala je Hadžiahmetović.

Kroz ovaj program posebna pažnja je posvećena obilježavaju historijskih datuma i državnih praznika.

„Gosti našeg programa su ljekari, socijalni radnici, predstavnici zajednica, sportskih klubova i sami sportisti, umjetnici, aktivisti, psiholozi, vjerski službenici, a svakako da nerijetko gostuju i ljudi iz Bosne i Hercegovine, pa i svijeta. Najčešći gost u povodu dva najznačajnija državna praznika – Dana državnosti i Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine je naš ambasador za Australiju i Novi Zeland Mirza Hajrić. Gosti iz Bosne i Hercegovine su još bili Sudbin Musić, politolog i aktivista iz Prijedora u povodu Dana bijelih traka, dr. Hariz Halilović na godišnjicu genocida u Srebrenici, Nedžad Abdić, urednik i voditelj radija ‘Bir’ u povodu godišnjice zločina u Ahmićima, Husein Kličić, predsjednik CK BiH povodom migrantske krize, Nihad Krndžija, urednik i voditelj radio i tv programa ‘Naša riječ’ iz Chicaga, i drugi“, pojašnjava Hadžiahmetović.

Dopunske škole i mektebi čuvaju bosanski jezik

Foto: AA/Privatni album

Bosanski jezik u dijaspori se čuva, između ostalog i kroz Dopunske škole koje djeluju subotom i mektebe.

„Kolika je važnost očuvanja maternjeg jezika za kulturni identitet jednog naroda ne treba posebno naglašavati. Jezik je fundament, strukturni temelj i lična karta svake društvene zajednice koja se može označiti kao narod. A šta nama znači i samo imenovanje našeg jezika, kada nam je u jednoj povijesnoj čestici vremena prijetio i fizički nestanak, također je izlišno pominjati. Ali je činjenica da je dijaspora budni čuvar na straži očuvanja jezika, zahvaljujući i tome što je skoncentrisana uglavnom u demokratskim društvima koja promoviraju multikulturalnost i višejezičnost, za razliku od naše domovine, na čijem se teritoriju u velikom dijelu, na žalost, niječe imenovanje bosanskog jezika. I to je ta dvostruka radost izvan domovine da možeš dignute glave reći: da, čovjek sam“, smatra Hadžiahmetović.

Najorganizovanije škole bosanskog jezika u Australiji su u Melbourneu i Sydneyu.

„U Melbournu Bosanska škola postoji već 26 godina i odvija se pod okriljem obrazovne institucije Victorian School of languages, Viktorijske škole jezika, u okviru koje se uči preko 60 jezika. Već 16 godina postoje i VCE odjeljenja za bosanski jezik, što znači da učenici 12. razreda, maturanti, mogu ravnopravno sa drugim izbornim predmetima izabrati i izučavati bosanski jezik kao svoj izborni predmet. Trenutno, u Melbourneu oko stotinjak učenika pohađa Bosansku školu u dva centra, na istočnoj i zapadnoj strani grada“, dodaje Hadžiahmetović.

U Sydneyu djeluje Bosanska škola sa otprilike sličnim brojem učenika, raspoređenih u nekoliko školskih centara i u Bosanskom kulturnom centru.

Foto: AA/Privatni album

Kada su u pitanju drugi gradovi, uglavnom se nastava bosanskog jezika odvija po Bošnjačkim islamskim centrima, u kojima se po pravilu, nakon mektebske nastave, volonterski organizuju časovi bosanskog jezika.

U Australiji živi 50.000 Bosanaca i Hercegovaca

Sagovornica Anadolu Agency ističe da je najvažnije to da su i mladi roditelji koji su samo porijeklom iz BiH, veoma bosanski orijentisani, nose ljubav prema Bosni u svome srcu, naslijeđenu od roditelja, a svoju osviještenost o značaju višejezičnosti i o njegovanju bosanskog jezika, pokazuju time da šalju djecu u bosanske škole.

Pored asimilacije i velike fizičke udaljenosti, Hadžiahmetović smatra da je jezička globalizacija najveći izazov koji bilo koja etnička zajednica može imati u budućnosti.

„Pod tim mislim i na jezičku globalizaciju koja se odvija veoma ubrzano u zajedničkom ritmu sa svim tekovinama koje nameće novo vrijeme. Zahvaljujući razvoju tehnologije jezička anglikanizacija prisutna je u svakoj sferi života. Ljudi sve manje razgovaraju, sve je manje žive riječi, a i rijetki čitaoci će uskoro zajedno sa knjigama na prašnjave police. Naš duh ostaje gladan jer nema više istinske predaje, priče koja opsjenjuje slušaoca, koja će ga držati zakovanog, opčinjenog riječju i buditi mu maštu“, rekla je Hadžiahmetović.

Bosanskohercegovačka dijaspora u Australiji broji oko 50.000 osoba, najviše u Sydneyu, Melbournu, Perthu, Adelaidu i Brisbaneu.

Izvor: Anadolija

Foto: AA/Privatni album
- Advertisment -

Najnovije

Štetić i Husić srebreni na Evropskom prvenstvu za seniore u Sofiji

Na Evropskom taekwondo prvenstvu za seniore koje se održava u Sofiji danas su svoje nastupe imali bh. predstavnici Marija Štetić i Nedžad...

Udruženje građana pokrenulo akciju ‘Ramazan sa starim samcima’

Mostarsko Udruženje građana "Zajedno za naš grad" pokrenulo je akciju "Ramazan sa starim samcima" te pozvalo i svoje sugrađane da im se...

Spasi.ba: Aplikacija kreirana u BiH može vam spasiti život

Trojica braće bosansko-palestinskih korijena su kreirali zanimljivu i korisnu aplikaciju po imenu Spasi.ba Lijepa bosanskohercegovačka priča. Mladi Hussain, Naser...

Sarajevo: Na Vijećnici upriličena projekcija povodom smrti generala Jovana Divjaka (foto)

Povodom smrti Jovana Divjaka, bivšeg generala Armije Republike Bosne i Hercegovine, direktora Udruženja Obrazovanje gradi BiH, večeras je upriličena projekcija na sarajevskoj...