Nedjelja, 26 Juna, 2022
Naslovnica Vijesti Danska 30 godina od dolaska prvih bh. izbjeglica u Dansku

30 godina od dolaska prvih bh. izbjeglica u Dansku

U ovoj godini navršava se punih 30 godina od dolaska prvih izbjeglica iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine u Dansku.

U periodu do završetka rata u Dansku je raznim kanalima i putevima došlo preko 20.000 izbjeglica. Tokom vremena taj broj se mijenjao radi repatrijacije, odlaska u neke druge države, ali i mortaliteta. Istovremeno se taj broj i povećavao prirodnim priraštajem ili spajanjem porodica, nakon rata.

Danas u Danskoj živi približno 23.000 bh. izbjeglica i njihovih potomaka.Najveći broj njih se veoma uspješno integrisao u dansko društvo. Naučili su jezik, školovali se, prihvatili dansku kulturu i dobili adekvatno zaposlenje. Činjenica je da se bh. izbjeglice mogu naći u svim segmentima danskog društvenog i političkog sistema.

Najstarija grupa izbjeglica koja je došla u Dansku tih ratnih godina, najvećim dijelom se nikada nije uklopila u novo okruženje (Foto: UN Photo/John Isaac/folkedrab.dk)

Posljedice rata i ratnih dešavanja različito su se reflektovale na različite kategorije i grupe bh. izbjeglica. Najstarija grupa izbjeglica koja je došla u Dansku tih ratnih godina, najvećim dijelom se nikada nije uklopila u novo okruženje. Prihvatili su način i norme života u Danskoj, ali su njihove godine bile nepremostiva prepreka za učenje jezika i potpunu integraciju u dansko društvo.

Ostajali su u Danskoj u najvećem broju slučajeva radi mlađih članova njihove porodice, ali i radi spaljenih kuća i uništene imovine u svojoj domovini. Bili su stari za novi početak na svome ognjištu. Prihvatili su ovdašnji način života i postali uzorni građani u novoj državi.

Najvećim dijelom nisu pretrpjeli fizičke posljedice rata, a psihološke traume su strpljivo potiskivali i nosili u sebi. Jasno su ispoljavali želju za povratkom i želju da umru i budu sahranjeni u svojoj domovini. Većina onih koji su se vratili u domovinu nije dugo živjela, ali su umrli zadovoljni i sahranjeni među svojim najbližim.

Bosanske izbjeglice 1992. smještene u bolničkoj zgradi u Kjellerupu (Foto: Arkivfoto Ole Lind/Jylland Posten)

Srednja generacija bosanskohercegovačkih izbjeglica imala je najtežu sudbinu. Bilo je onih koji su preživjeli torture u raznim logorima ili negdje na frontu, ali većina je došla bez pretrpljenih fizičkih problema i posljedica.

Rastrgani su između roditelja i želje za povratkom u domovinu i budućnosti sopstvenih potomaka. Želja za sigurnu budućnost sopstvene djece najčešće ih je opredjeljivala da ostanu u Danskoj. Te unutrašnje borbe i sukobi uz popaljene i porušene domove i ratne traume sprečavale su najveći broj tih ljudi da se vrate u domovinu.

Jedan broj ljudi iz te kategorije nije izdržao tu unutrašnju borbu. Neki su pretrpjeli teške, a neki nešto lakše psihološke posljedice. Svi su imali sreću da su se našli u uređenom društvu od kojeg su dobili maksimalnu pomoć. Većina ljudi iz ove kategorije bh. izbjeglica je uspješno integrisana u dansko društvo, ima dobro zaposljenje, sređenu porodicu i porodični život.

Od 1994. godine bosanska djeca su počela da polaze u danske osnovne i niže srednje škole. U manjim komunama, djeca, koja su samo ograničeno govorila danski, često su polazila direktno u redovna odjeljenja (Foto: Søren Steffen/Scanpix)

Najmlađa generacija, djeca i omladina najlakše su podnijeli izbjeglički život i traume koje on donosi. Brzo su se uklopili u sve pore danskog društvenog života i prihvatili su stil i način života mladih ljudi u Danskoj. Školuju se, zapošljavaju i uključuju se aktivno u privredni, kulturni, politički i društveni sistem Danske. Pomaže im to što se po fizičkom izgledu ne razlikuju od domicilnog stanovništva sa kojim se lako miješaju bez ikakvih predrasuda.

Od integrisane grupe stvaraju asimiliranu grupu svojih potomaka koji su zauvijek izgubljeni za Bosnu i Hercegovinu. Ovo se čini i normalnim jer korumpirane bosanskohercegovačke vlasti, a prije svega političari i ne pokazuju nikakav interes za znanjem i mogućnostima ove kategorije ljudi.

Na kraju je veoma značajno istaći ulogu Danske države u odnosu prema bh. izbjeglicama. U početku su danske vlasti bile iznenađene naglim prilivom velikog broja bh. izbjeglica iz njihove ratom zahvaćene domovine. Stvarani su azilantski centri, uglavnom sa realnim uslovima života ljudi koji su u njih smještani.

Gotovo tri godine bh. izbjeglice su bile smještene u barake bez mogućnosti da organizovano i sistematski budu uključeni u učenje danskog jezika (Foto: Benny Ahlmann-Jensen/Fyens.dk)

Gotovo tri godine ti ljudi su bili smješteni u barake bez mogućnosti da organizovano i sistematski budu uključeni u učenje jezika, eventualno školovanje i uključivanje u radno tržište. U toj masi nalazio se veliki dio školovanih ljudi od doktora, inženjera, profesora i stručnjaka iz svih oblasti. Veoma mnogo je bilo visoko kvalifikovanih radnika koji su provodili besposlene dane i koji su radi neaktivnosti upadali u zamku psiholoških problema i bolesti.

Kada su ti ljudi 1995. godine dobili stalni boravak i mogućnosti školovanja i zapošljavanja sve se promijenilo na bolje. Danska je dobila stručne i školovane radnike čiji su se potomci aktivno uključili na njeno radno tržište i u danski školski sistem.

Bosanskohercegovačke izbjeglice i ovom prilikom žele iskazati veliku zahvalnost danskom društvu. Primljeni smo u uređen društveni sistem, dobili ista prava kao i svi drugi danski građani. Bili smo zaštićeni u vrijeme najgorih ratnih dešavanja i sačuvani su naši životi i životi naših potomaka. Moramo se i dalje truditi da svoju zahvalnost danskom društvu iskazujemo poštenim i odgovornim radom i odnosom prema danskoj državi.

Izvor: BH Glas / Vezuv Bašić Bašo

- Advertisment -

Najnovije

Danska narodna partija se više nego prepolovila od izbora

U proteklih šest mjeseci, Danska narodna partija izgubila je brojne profile u parlamentarnoj grupi, u glavnom odboru i u sekretarijatu u Christiansborgu.

Zbog cijena goriva za ovaj vikend najavljen bojkot benzinskih pumpi

Bh. građani ovaj vikend najavili su bojkot sipanja goriva na benzinskim pumpama u znak protesta zbog nekontrolisanog rasta cijena nafte i naftnih...

Norveška: U napadima u centru Osla dvoje ubijenih, više od 20 ranjenih

Naoružani čovjek krenuo je u užasavajući ubilački pohod u gej baru i okolnim ulicama u Oslu u subotu, ubivši dvije osobe i...

Danska uvodi porez na ugljik

Danski parlament usvojio je novi porez na ugljik, najviši u Evropi, koji će plaćati kompanije u evropskom sistemu trgovine dozvolama za emisiju...

Američki Vrhovni sud donio historijsku presudu, zabranio abortuse

Milioni žena u SAD-u izgubit će zakonsko pravo na abortus, nakon što je Vrhovni sud poništio 50-godišnju presudu kojom je to legalizirano...

UN: Novinarka Al-Jazeere ubijena hicima izraleske vojske, a ne palestinskim

Palestinsko-američka novinarka Shireen Abu Akleh ubijena je 11. maja hicima Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), zaključak je Visokog komiteta UN-a za ljudska prava...

Na Baščaršiji izloženo više od 40 cabrio oldtimera (foto)

U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u petak je upriličen treći Međunarodni skup cabrio oldtimera, javlja Anadolu Agency (AA).

Danskim penzionerima finansijska podrška od 5.000 kruna bez poreza

Velika većina u Danskom parlamentu (Folketingu) pristaje da se isplati dodatna finansijska podrška od 5.000 DKK penzionerima koji primaju ček za starije...

The Lancet: Vakcine protiv korone spasila 20 miliona života u prvoj godini

Vakcine protiv koronavirusa spriječila su gotovo 20 miliona smrti u prvoj godini otkako su uvedena, prema prvom velikom istraživanju na tu temu...

Naučnici otkrili najveću bakteriju na svijetu

Naučnici su u karipskoj močvari otkrili najveću bakteriju na svijetu koja se može vidjeti golim okom, objavljeno je u časopisu Nauka (Science).