Cijene jaja, mlijeka i mnogih drugih osnovnih namirnica drastično su porasle. Nikada nije bilo skuplje napuniti korpu za kupovinu.
Cijene osnovnih namirnica kao što su jaja, tjestenine, mlijeko, povrće, sir, kafa i maslac značajno su porasle posljednjih mjeseci u Danskoj.
To pokazuju novi podaci o potrošačkim cijenama Danske agencije za statistiku. Ovdje je prikazano da je indeks potrošačkih cijena za hranu dostigao rekordno visok nivo, piše Jyllands Posten.
U posljednjem mjesecu, najviše su poskupljela jaja, za skoro 6%, dok su proizvodi za doručak i tjestenine poskupljeli za oko 5%.
„Cijene mnogih vrsta hrane i dalje rastu na tržištima sirovina. Na primjer, cijena mliječnih proizvoda raste 15 mjeseci zaredom na svjetskom tržištu. To se prenosi preko mljekara na maloprodaju, gdje se cijene podižu. To se dešava sa određenim vremenskim pomakom – skuplje sirovine iz ove godine donose više cijene za potrošače tek sljedeće godine“, objašnjava Henning Otte Hansen, viši savjetnik sa Instituta za prehrambenu i resursnu ekonomiju na Univerzitetu u Kopenhagenu.
On dodaje da postoji i element trgovinske taktike u stalnim poskupljenjima:
„U prethodnim krizama u prehrambenom sektoru vidjeli smo kako cijene brzo rastu, ali kada kriza prođe, cijene obično padnu samo blago ili uopšte. U formiranju cijena postoji određeni element trgovinske taktike i filozofija ‘ako ide, ide’,“ smatra Henning Otte Hansen.
Uzrok treba tražiti u periodu prije rata
Cijena osnovnih namirnica sada je 5,7% viša nego prije godinu dana i 22,8% viša nego u januaru 2022. godine, kada je inflacija stvarno počela da raste.
Drastična poskupljenja hrane počela su početkom 2022. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu. Ove dvije zemlje su među najvećim svjetskim dobavljačima žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu, a rat je izazvao paniku na tržištima sirovina, što je dovelo do naglog rasta cijena.
Isto se desilo i sa cijenama energije, koja čini veliki dio troškova u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, što je dodatno povisilo cijene.
Rat je dakle bio okidač za poskupljenja, ali stvarni uzrok se stvorio već tokom korona krize, kada su ogromni vladini paketi pomoći doveli do toga da je potražnja porasla mnogo brže od proizvodnje.
Nedostatak rasta proizvodnje i dalje je značajan razlog zašto cijene hrane nastavljaju da rastu.
„Poljoprivrednicima je potrebno puno vremena da povećaju proizvodnju, na primjer, mlijeka. To nije nešto što se jednostavno može ubrzati. Proizvodnja je zasnovana na živim životinjama. Istovremeno, zahtjevi za zaštitu životne sredine i klimatski standardi za poljoprivrednike postaju sve strožiji, što dovodi do toga da mnogi postaju nesigurni u pogledu budućnosti i ne usuđuju se da ulažu u proširenje proizvodnje“, ocjenjuje Henning Otte Hansen.
Poljoprivrednici su gotovo tri godine dobijali vrlo visoku cijenu za svoje isporuke mlijeka, ali proizvodnja i dalje ne raste – ni u Danskoj ni u ostatku EU. Tako će cijene nastaviti da rastu dok ne dostignu prag boli, kada se potrošači povuku.
Kao što je prikazano, taj prag još nije dostignut, iako su mlijeko i maslac sada skuplji za 96% i 80% u odnosu na 2015. godinu, koja je osnovna godina za indeks potrošačkih cijena.
Ekstremne vremenske prilike utiču na cijenu kafe
Nije samo nedostatak rasta proizvodnje, kao i rastući troškovi energije, ti koji podižu cijene hrane. Isto čine i sve učestalije pojave ekstremnih vremenskih prilika koje su pogodile proizvodnju, na primjer, maslina, kafe i kakao zrna, izazivajući šokove u cijenama koji se prenose sa tržišta sirovina na potrošačke cijene.
Cijena čokolade je u posljednjoj godini porasla za 20%, dok je kafa poskupela za 19%. Od januara 2023. i narednih godinu i po dana, cijena maslinovog ulja porasla je za 78% zbog loše berbe u južnoj Evropi.
Za sada ne postoje znakovi da će pritisak cijena sa tržišta sirovina opadati. FAO-ov globalni indeks cijena hrane, koji odražava kretanja na tržištima sirovina, raste u 10 od posljednjih 12 mjeseci. Posebno su porasle cijene mliječnih proizvoda i biljnih ulja na tržištima sirovina.
Takođe, nema jasnih naznaka da poljoprivrednici u Evropi ozbiljno počinju da povećavaju proizvodnju.
Novo istraživanje Danske agencije za statistiku pokazuje da samo 1% danskih maloprodajnih firmi koje prodaju hranu očekuju smanjenje cijena u narednim mjesecima. Prije godinu dana, 56% njih je očekivalo pad cijena, ali ta očekivanja nisu se obistinila.
Foto: Shutterstock
