Sve više Danaca kupa se u hladnoj vodi kako bi otjerali zimsku depresiju, dok pojedine kompanije ovu aktivnost uključuju u svoj team building.
Od decembra do februara, saune i jacuzziji su u punom pogonu, a mnogi stanovnici Kopenhagena imaju običaj brčkati se u hladnom moru čija temperatura tokom zime padne i do dva stepena celzija.
Hladna voda izaziva nalet energije jer tijelo stupa u takozvano stanje “bori se ili bježi”.
Zimsko brčkanje i saune nisu nova tradicija u skandinavskim zemljama. Iako nedostaje naučnih dokaza koji bi potkrijepili ovu tvrdnju, mnogi Skandinavci na kupanje u hladnoj vodi gledaju kao na aktivnost koja popravlja raspoloženje, pospješuje osjećaj zadovoljstva i njeguje zajedništvo.
Stoga danas postoji oko 90 klubova za zimsko plivanje širom Danske s 20.000 prijavljenih članova, piše BBC.
“Danska može biti jako sumorna između decembra i aprila, kada nema puno dnevne svjetlosti pa se dogodi da sedmicama ne vidimo Sunca. Mnogi ljudi, uključujući i mene, pate od blage zimske depresije. U Skandinavcima postoji težnja da pronađu alternativne izvore endorfina u prirodi jer ga ne dobivamo dovoljno od Sunca”, kaže Mikkel Falk Moller, član jednog kluba za zimsko plivanje, dodajući da skok u hladnu vodu pruža nevjerojatan nalet energije i endorfina.
Pojedine wellness kompanije usvojile su ovu aktivnost kao dio pogodnosti koje pružaju svojim klijentima. Među njima je i spa hotel Kurhotel Skodsborg iz okoline Copenhagena koji svojim gostima pruža mogućnost da borave u toploj sauni uz instruktora, koji ih podučava tehnikama disanja, meditaciji i primjeni eteričnih ulja pa da potom urone u obližnje Baltičko more, čija temperatura obično iznosi oko četiri stepena celzija.
Naučno pokriće oskudno
Zanimljivo je da još nije napravljeno temeljno istraživanje koje bi se pozabavilo zdravstvenim pogodnostima kupanja u hladnoj vodi. S fiziološke tačke gledišta, negativne su strane opasnost od naglog srčanog udara, hipotermije i utapanja. S druge strane, hladna voda budi osjetila i izaziva nalet energije jer tijelo stupa u “bori se ili bježi” stanje. Mnogi ljudi, a pogotovo sportaši, primjenjuju hladne kupke kako bi smanjili oteklinu ili upalu.
Pored tjelesnog, Danci ističu i pogodnosti za mentalno zdravlje. Kako objašnjava Stephen Haar iz Copenhagena, on se trudi barem jednom sedmično plivati u kopenhagenskoj luci.
“Plivanje u hladnoj vodi resetira mi mozak, naročito ako sam imao naporan dan na poslu ili ako sam mamuran. Uvijek se osjećam pozitivnije nakon toga. To je dobar trik da se unese više sreće u život dok traje hladno vrijeme koje nas deprimira”, kaže Stephen.
Uprkos nedostatku naučnih dokaza koji svjedoče o tome u kolikoj je mjeri hladna voda zaista pogodna za naše tijelo i um, Danci su uvjereni u njenu korist. U gradovima poput Copenhagena i Aarhusa omogućeno je plivanje tamošnjim primorskim lukama nakon što su vlasti preusmjerile izljev otpadne vode i time napravile gradske luke čišćima.
Zaposleni u kompaniji Organic Basics koja se bavi proizvodnjom donjeg rublja organskog porijekla, svakog prvog radnog dana u godini odlaze na grupno brčkanje u hladnoj vodi. Christoffer Immanuel, osnivač kompanije, tvrdi da tako njegove kolege izlaze iz svoje zone udobnosti i stječu priliku bolje upoznati jedni druge.
Za mnoge Dance, zajednički odlazak u saunu i kupanje u hladnoj vodi, prilika je da se oslobode straha i da budu u dodiru sa svojim tijelom i umom. Stručnjaci, opet, ističu da ono što istinski nedostaje jest jedno istraživanje koja će izolirano ispitati učinak koji hladnoća ima na kontrolisanu grupu ispitanika.
Izvor: Klix.ba
