Jedna od najukusnijih ljetnih poslastica jesu trešnje. Neke vrste sazrijevaju ranije, neke nešto kasnije, ali svakako nemojte propustiti da uživate u ovom zdravom i ukusnom voću.
Trešnje su dobar izvor antioksidansa, vitamina C i prehrambenih vlakana, a siromašne su mastima i ne sadrže natrij i holesterol.
Odlične su i za one osobe koje paze na unos kalorija.
Utječu i na ravnotežu tečnosti u organizmu.
Trešnja je voće u bliskom rodu sa šljivama, a nešto daljem s breskvama i nektarinama. Plod trešnje okrugla je mesnata koštunica, crvene do crno-ljubičaste boje, ovisno o sorti, veoma ukusno i korisno voće za jelo i preradu. U njima se uživalo još u kameno doba, a rimski su vojnici uvijek nosili trešnje sa sobom na svojim osvajanjima.
Trešnja sadrži sve vitamine i minerale (osim natrija), iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline.
Bogate su kalijem te dobro djeluju na ravnotežu težnosti u organizmu.
Svoju tamno crvenu boju trešnje duguju antocijaninima, antioksidansima snažnih protuupalnih svojstava.
Istraživanja su pokazala da trešnje povoljno djeluju kod dijabetesa tako da snižavaju nivo šećera u krvi. Osim toga, trešnje snižavaju razinu LDL holesterola te mogu biti od koristi pri prevenciji karcinoma debelog crijeva.
Trešnje pomažu i kod fizičke i umne iscrpljenosti. Dok sok od trešnje može utjecati na smanjenje bolova u mišićima nankon trčanja.
Peteljka trešnje obiluje taninima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerima i mineralima. Zahvaljujući svom sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.
Izvor: Faktor
