Danska je sedmu godinu zaredom na prvom mjestu među zemljama s najmanjom korupcijom u javnom sektoru.
To pokazuje godišnji izvještaj organizacije Transparency International, koji izračunava nivo percipirane korupcije među 180 zemalja svijeta, piše Ritzau.
– Mislim da većina Danaca to može prepoznati iz svakodnevnog života. Ne bi trebalo da nosimo novac sa sobom kada idemo kod ljekara ili ako nas zaustave policajci, kaže Jesper Olsen, predsednik danskog ogranka organizacije.
Izvještaj je zasnovan na podacima iz upitnika investitora, poslovnih ljudi i tržišnih analitičara.
Oni se odnose na to kako doživljavaju nivo korupcije u javnom sektoru u nizu zemalja.
Zemlje dobijaju ocjenu između 1 i 100. Što je broj veći, to se zemlja smatra manje korumpiranom među ispitanicima u istraživanju. Danska je treću godinu zaredom dobila ukupan rezultat od 90 bodova.
Ali ako se zadubite u brojke, Danska je značajno nazadovala u nekim podstavkama, dok su se druge povećale. U pojednostavljenoj verziji, možete to objasniti sa dvije trake, sistemskom i ličnom trakom, objašnjava Jesper Olsen.
Parametri u kojima Danska dobija viši rezultat tiču se, između ostalog, podmićivanja, od kojih u izvještaju stoji da Danska ima nizak nivo.
Danska se, s druge strane, vraća na takozvane sistemske parametre, koji se bave načinom na koji se vlada smatra odgovornom za korištenje javnih sredstava.
Jesper Olsen ne može odgovoriti zašto je Danska niže ocijenjena po tim parametrima.
– Ali kada siđete i pogledate izvještaje državnih revizora, to nisu bajke iz oblasti odbrane, na primjer, napominje.
Ako pogledate van granica Danske, ne morate ići dalje od susjednih zemalja kao što su Švedska i Norveška da biste vidjeli dvije zemlje koje spadaju u ukupni rezultat i stoga izgledaju korumpiranije od Danske.
Međutim, Jesper Olsen ističe da to može biti i izraz činjenice da je riječ o zemljama koje imaju drugačiju kulturu otvorenosti i koje bolje vide strukturne probleme i otvoreno govore o njima.
– Kad si bolji u pronalaženju strukturalnih problema i pričanju o njima, nađeš i slučajeve, a onda i izgledaš drugačije, kaže on.
Jesper Olsen ukazuje na druge istrage o korupciji, u kojima se percepcija Danaca razlikovala u zavisnosti od toga koji su slučajevi bili u očima javnosti.
On pominje ankete Eurostata (statističkog ureda EU, ur.), koje pitaju stanovništvo jedne zemlje o korupciji.
– U godinama kada smo imali veliki slučaj pranja novca iz Danske banke, percepcija javnosti o korupciji u Danskoj značajno je porasla. Kada je to izašlo iz medijskog ciklusa, ponovo je pala, kaže on.
Nakon Danske slijede Finska i Singapur na drugom i trećem mjestu među zemljama s najmanje korupcije u javnom sektoru.