Ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist najavila je u intervjuu za Fenu implementaciju kampanje “Pričajmo o zraku!” #Letstalkaboutair koja se odnosi na informisanje i podizanje svijesti o opasnostima od zagađenja zraka, te na promoviranje prijeko potrebne javne rasprave o toj temi u Bosni i Hercegovini.
Mogućnost udisanja čistog zraka trebala bi biti najprirodnija stvar i temeljno ljudsko pravo, a ipak građani Bosne i Hercegovine izloženi su nekim od najvećih nivoa zagađenja zraka u svijetu, upozorila je ambasadorica.
– BiH je svrstana među prvih deset najzagađenijih na svijetu, a nekoliko dana zimi veći gradovi poput Sarajeva, Tuzle, Zenice i Banje Luke čak pariraju i mega gradovima Kine i Indije po zagađenju zraka, a prema nedavnom izvještaju Svjetske banke više od 3.400 ljudi svake godine prijevremeno umre zbog zagađenja zraka – podvukla je Strömquist.
Podsjetila je da je švedska ambasada s UNDP-om postavila instalaciju “Pluća grada” u Sarajevu, kako bi potaknuli raspravu o negativnim učincima koje zagađenje zraka ima na zdravlje.
– Želimo podijeliti dobre primjere onoga što svako od nas može učiniti da doprinese u pogledu izbora kojeg svakodnevno pravimo za poboljšanje zraka. Pokazat ćemo dobre primjere projekata koji se provode u toj oblasti u različitim dijelovima zemlje uključujući i one koje podržava Švedska – dodala je Strömquist.
Tokom kampanje, najavila je, posjetit će partnere, škole i korisnike projekata razvojne saradnje kako bi saslušali njihove priče i ideje te podijelili njihova iskustva i primjere sa širom publikom, a namjera je okupiti ljude kako bi se stvorile nove mogućnosti na promjenu situacije.
Jedna od ključnih aktivnosti kampanje bit će sazivanje okruglog stola koji će omogućiti stručnjacima i akterima civilnog društva da podijele i razgovaraju o konkretnim idejama s donositeljima odluka na različitim nivoima upravljanja.
Ambasadorica ocjenjuje da raste svijest o stepenu zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, a ljudi, akteri civilnog društva, kao i pojedini političari počeli su više govoriti o tome kako zagađenje zraka utiče na zdravlje i poduzimati mjere za njegovo smanjenje.
– To je veoma dobro jer je potrebno da se svi angažiraju kako bi se situacija promijenila, a dobra vijest je da to možemo učiniti. Budući da su aktivnosti ljudi glavni uzrok zagađenja zraka, mi smo ti koji također možemo promijeniti situaciju svojim djelovanjem – stava je Strömquist.
Dodaje da oni žele da kampanja bude poziv na akciju, da potakne ljude na poduzimanje neophodnih koraka na svim nivoima kako bi se smanjilo zagađenje te povećao kvalitet i duži životni vijek građana.
Strömquist kaže da ne postoji jedan izvor zagađenja, pa tako niti jedno rješenje. Umjesto toga, niz stvari se mora odvijati paralelno te je potrebno da svi pojedinci, uključujući političare, predstavnike javnog i privatnog sektora, akademske zajednice, civilnog društva i medija shvate da imaju vlastitu ulogu u smanjenju zagađenja zraka.
Uz napomenu da među glavne izvore zagađenja zraka spadaju stari automobili i grijanje zgrada, pojašnjava da za pojedince to znači da donesu odluke o tome kako će zagrijavati domove, da li će voziti automobil ili umjesto toga pješačiti, koristiti javni prijevoz ili biciklo.
– Također, možemo doprinijeti i gašenjem svjetala kod kuće kada ih ne koristimo kako bismo smanjili potrošnju električne energije, te recikliranjem i ponovnom upotrebom kada je to moguće. Sve to ide u prilog smanjenju zagađenja – kaže Strömquist.
Napomenula je i da javni sektor ima ključnu ulogu kako bi svim pojedincima olakšali te održive izbore, ne samo osiguranjem javnog prijevoza koji ne stvara zagađenje, pločnika i biciklističkih staza, nego i subvencioniranjem onih koji žele grijati svoje domove na ekološki prihvatljiviji način, a to sebi ne mogu priuštiti, te ulaganjem u energetsku efikasnost i upravljanje otpadom, odnosno stvaranjem onoga što se naziva “pametnim gradovima”.
Za rješavanje problema zagađenja zraka također je potrebno pripremiti zelenu transformaciju preduzeća – javnih i privatnih, a termoelektrane na ugalj glavni su zagađivači u ovoj regiji.
– Mnoge zemlje razmatraju postepeno ukidanje ovog sektora i zamjenu održivim alternativama. Zelena industrijska revolucija koja se sada događa u Švedskoj pokazuje da takav pomak može stvoriti održivost i otvoriti nova radna mjesta. To bi mogao biti slučaj i u BiH – stava je ambasadorica.
Ona ističe i da je odgovor domaćih institucija različit, ali je primjetno da su neki političari na ključnim funkcijama vrlo angažirani i oni su odlični partneri za saradnju te je izrazila nadu da će i drugi krenuti njihovim stopama ako se uvidi šta se može učiniti, a ljudi zahtijevaju te promjene.
Za primjer je navela rad s lokalnim institucijama na državnom i entitetskim nivoima, kao i s Distriktom Brčko kako bi se razvile strategije zaštite okoliša s akcionim planovima za cijelu BiH jer je čist zrak jedno od sedam poglavlja te strategije.
Također, Švedska podržava hidrometeorološke institute u zemlji s opremom i ekspertizom za mjerenje, analizu i izvještavanje o zagađenju zraka, sarađuju s lokalnim vlastima na rekonstrukciji javnih zgrada kao što su bolnice, muzeji i škole širom zemlje kako bi se povećala njihova energetska efikasnost i smanjile emisije.
Nedavno su također počeli subvencionirati nabavku modernih peći s niskim emisijama za osobe s niskim primanjima te je ambasadorica izrazila nadu da će već do naredne zime moći vidjeti neke početne rezultate takvih aktivnosti.
– Radimo s civilnim društvom na širenju informacija, jačanju zagovaranja i angažiranju djece i mladih u podizanju njihove svijesti. Ključno je slušati buduće generacije, te uzeti u obzir njihove nade, ideje i vizije za čistiju i zdraviju budućnost – kazala je.
Osim toga, Švedska je spremna podijeliti znanje i pomoći u uvođenju njihovih rješenja pametnih gradova koja su razvijali godinama. Jedan od primjera je kako Švedska koristi otpad za proizvodnju održive energije te sada uvozi otpad iz drugih zemalja kako bi održali sistem. To bi bilo moguće i u BiH, smatra Strömquist, uz prava ulaganja u sisteme za recikliranje otpada.
Kampanja koju su pokrenuli je godišnja kampanja koja je proteklih godina već doprinijela podizanju svijesti o tim problemima te se nadaju da će ta svijest nastaviti rasti i da će više ljudi u svim društvenim oblastima biti angažirani na rješenjima okrenutim budućnosti, te povećati javni i privatni interes za održiva rješenja koja stvarno mogu dovesti do promjene.
– Znamo da je promjena moguća. I Švedska je nekada imala problema sa zagađenjem zraka, ali putem zagovaranja civilnog društva, pojedinci su promijenili stil života, a javni i privatni sektor su prošli kroz ambiciozne transformacije, te sada imamo kvalitet zraka na koji možemo biti ponosni – pojasnila je.
Kako je u razgovoru za Fenu zaključila ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist, ako i u BiH uspiju biti dio onih koji će dovesti do promjene u pravcu poboljšanju kvalitete zraka i doprinijeti da se poveća broj aktivno angažiranih građana onda vjeruje da je napravljen veliki pomak.
Izvor: Fena
