Nakon skoro 15 godina odsustva, Danska će ponovo otvoriti svoju ambasadu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, 1. novembra 2024. To potvrđuju i iz danskog Ministarstva vanjskih poslova.
Novi ambasador je Åge Sandal Møller, koji dolazi sa pozicije zamjenika šefa ambasade u Ankari.
Bit će zanimljivo vidjeti šta Danska planira postići unapređenjem svog prisustva u Bosni – a time i na Balkanu.
Korist će biti što će poboljšati opću mogućnost držanja fokusa na Bosni, ali i na političkom pulsu Balkana.
Nakon ruskog napada na Ukrajinu, političke kontinentalne ploče su se pomjerile.
Tamo gdje su Bosna i nekoliko drugih zemalja na zapadnom Balkanu mogle gledati daleko naprijed u potencijalno članstvo u Evropskoj uniji prije nekoliko godina, situacija sigurnosne politike dovela je do toga da EU unaprijedi Bosnu kao zemlju kandidata, iako bez velikog entuzijazma.
Uoči predstojećeg danskog predsjedavanja EU i tekuće debate o proširenju EU, još jedna prednost bi trebala biti to što će ambasada u Bosni također dati Danskoj pristup boljoj bazi znanja i mreži.
Izazov je u tome što je Bosna problematična zemlja koja se danas, skoro 30 godina nakon završetka rata, suočava sa značajnim izazovima.
Neki od njih su da npr. nikakav stvarni zvanični proces pomirenja nije pokrenut nakon rata.
Osim toga, politička elita se prvenstveno fokusira na zadovoljavanje etničko-nacionalističkih interesa vlastitih biračkih grupa. To je na štetu širih društvenih interesa. Posljedica je politički sistem koji je u velikoj mjeri stao.
Stalne prijetnje bosanskih Srba secesijom, zajedno sa srpsko-ruskim miješanjem u zemlju, također pomažu u potkopavanju stabilnosti bosanske države i čine Bosnu jednim od dva glavna konfliktna područja na Balkanu. Sukob Srbije i Kosova je drugi konflikt.
Upravo zbog toga što je politička situacija u Bosni tako relativno nejasna, u početku bi moglo biti teško vidjeti veliki potencijal za danske kompanije, iako bi trebalo postojati mogućnosti u okviru pitanja vezanih za klimu i energiju.
Pitanje je hoće li Danska uspjeti da se izvuče iz male državne uloge i napravi političku razliku kada bude predsjedavala EU.
Dešavalo se i ranije. Međutim, pitanje je da li Danska ima ikakvih ambicija u vezi sa dodatnim naporima, posebno u odnosu na Balkan – i Bosnu.
Demokratski obračun s političkom elitom u Bosni i njenoj sadašnjoj etnonacionalističkoj viziji tunela vjerovatno može doći samo kroz obrazovano i snalažljivo civilno društvo.
Možda upravo na tom frontu danska ambasada ima najbolje šanse da da svoj doprinos ako se želi napraviti razlika i doprinijeti npr. pomirenju.
Bez obzira na to, ponovno otvaranje ambasade nesumnjivo će sa radošću dočekati oko 30.000 Bosanaca i Bošnjaka i smatrati ga signalom jačanja odnosa između Danske i Bosne i Hercegovine.
Originalni tekst ovog autora na danskom jeziku možete pročitati ovdje.
Takoder možete posjetiti i njegovu vlastitu internet stranicu: https://andersstubkjaer.com/
