Uprava glavnog grada Danske, Kopenhagena, donijela je odluku o potpunom prestanku korištenja Microsoft alata i sistem u svakodnevnom poslovanju. Ova značajna promjena zakazana je za 1. jula 2025. godine, što označava kraj desetljeća oslanjanja na Microsoftova rješenja.
Kopenhagen nije jedini – Aarhus, drugi najveći danski grad i najveća danska luka, već je uspješno završio tranziciju s Microsoftovih usluga. Gradska uprava ovog grada od 330.000 stanovnika prebacila je svoje podatke na cloud infrastrukturu njemačkog pružaoca usluga, premda konkretni detalji o novom partneru nisu javno objavljeni.
Razlozi za ovakvu radikalnu promjenu su jasni. Troškovi korištenja Microsoftovih usluga porasli su za dramatičnih 72 posto u pet godina, što gradske uprave smatraju neodržljivim trendom koji će se nastaviti. No finansijski aspekt nije jedini razlog – danski dužnosnici izražavaju zabrinutost zbog mogućih političkih pritisaka koje bi Donald Trump mogao vršiti na Microsoft.
Kako navodi danski list Politiken, predstavnici kopenhagenske gradske uprave strahuju da bi Trump mogao zatražiti od Microsofta ograničavanje usluga izvan Amerike.
“Ako dođe do geopolitičkog problema, to će se izravno odraziti na naš IT sistem. Nećemo moći slati e-mailove, nećemo imati pristup podacima na cloudu, a komunikacija će nam biti značajno otežana”, prenosi Politico izjave danskih medija.
Prelazak na evropske alternative nije bez poteškoća. IT odjel grada Aarhusa izvještava da se službenici teško prilagođavaju novom sistemu. Prema njihovim riječima, Microsoft ostaje nenadmašan u korisničkom iskustvu, dok je njemački pružalac usluga spor i manje intuitivan u korištenju.
Ove poteze treba promatrati u širem kontekstu danskih planova za digitalnu autonomiju. Danska 1. jula preuzima predsjedanje Evropskom unijom od Poljske i namjerava staviti digitalnu nezavisnost u fokus svojeg mandata. Kopenhagen i Aarhus vjerovatno će služiti kao pilot-projekti za širu evropsku strategiju smanjivanja ovisnosti o američkim tehnološkim gigantima.
Uspjeh ovog eksperimenta moći će utjecati na buduće evropske politike u sferi digitalne autonomije. Pitanje je hoće li Evropa uspjeti razviti održive alternative američkoj tehnološkoj dominaciji ili će se suočiti s neočekivanim izazovima koji će nadmašiti korist od veće neovisnosti, prenosi Poslovni.hr.
Foto: Shutterstock
