U Njemačkoj se diskutira (i svađa) o dvojnom državljanstvu. Vlada je najavila reformu kojim želi olakšati dobijanje njemačkog pasoša, a opozicija kritikuje te planove. Kako su druge zemlje regulisale to pitanje?
Dva pasoša, brzo dobijanje državljanstva, zlatna viza: sudeći po istraživanju DW-a, u većini evropskih zemalja je dvostruko ili višestruko državljanstvo već uobičajena stvar. S planiranom reformom Zakona o državljanstvu, i Njemačka se želi priključiti tom trendu.
Samo malobrojne evropske zemlje izbjegavaju ili čak zabranjuju dvojna državljanstva. U grupi onih država koje restriktivno regulišu to pitanje su, osim Njemačke, i Ukrajina, Holandija, Austrija, Estonija, Bugarska, Španija, Norveška, Latvija i Litva.
Za razliku od njih, neke zemlje su dobijanje dodatnog državljanstva pretvorile doslovno u poslovni model. Između ostalih, Grčka, Turska, Portugal i Malta nude takozvane zlatne vize. Njima je predviđeno da osobe koje u dotičnim zemljama kupe nekretnine, ulože kapital ili otvore poduzeća imaju pravo i na dobijanje njihovog državljanstva.
Prepreke do pasoša
Put do dobijanja državljanstva je u Evropi regulisan na vrlo različite načine. Zbog globalnih, sve većih migracijskih i izbjegličkih kretanja, zbog porasta broja binacionalnih brakova i sve izraženijeg manjka stručne radne snage, mnoge su evropske zemlje u posljednja dva desetljeća reformirale svoje zakone o dobijanju državljanstva.
Kod djece za dobijanje državljanstva su relevantni podaci i o porijeklu (roditelja), ali i mjesto rođenja, a pravila kod odraslih osoba, odnosno doseljenika su različita. Relativno niske prepreke za dobijanje državljanstva postoje u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj i Belgiji.
Tamo doseljenici mogu podnijeti zahtjev za dobijanjem državljanstva već nakon što su u zemlji proveli pet godina, i tokom tih pet godina imali pravno regulisan status – i to bez prekida. Ako žive s bračnim partnerom ili partnericom, rok se smanjuje na samo tri godine. Osim toga nakon dobijanja državljanstva zemlje u kojoj žive imaju pravo zadržati i svoje izvorno državljanstvo, zemlje iz koje potječu.
Put do dobijanja državljanstva je u Evropi regulisan na vrlo različite načine. U zemljama poput Švicarske, Austrije, Italije, Španije, Bugarske, Češke i Slovenije, doseljenici prije podnošenja zahtjeva za dobijanjem pasoša moraju dokazati da su u toj zemlji proveli najmanje deset kontinuiranih godina s regulisanim pravnim statusom. A između njih su države poput Irske, Mađarske, Rumunije ili Slovačke, u kojima se zahtijeva najmanje osam godina. U Danskoj je to devet godina.
Višestruka državljanstva
Njemačka bi se nakon usvajanja planirane reforme našla u grupi onih zemalja u kojima su prepreke za dobijanje novog državljanstva relativno niske. Po navodima Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, novi Zakon o državljanstvu bi trebalo „omogućiti višestruka državljanstva te pojednostavniti postupak dobijanja njemačkog državljanstva”.
A to bi značilo da njemački državljani koji iz ličnih ili poslovnih razloga zatraže drugo državljanstvo, na primjer kada žive u inostranstvu, ne bi se morali odreći njemačkog državljanstva, a ne bi više morali ni podnijeti zahtjev da ga zadrže. Za turske državljane, koji su uzeli njemačko državljanstvo, osim toga bi bilo moguće da ponovno zatraže i turski pasoš.
U većini evropskih zemalja je dvostruko ili višestruko državljanstvo već uobičajena stvar
Za advokata i stručnjaka za migracije Ünala Zerana, krajnje je vrijeme za reformu: “Smatram da je to potrebno, već i zbog načela istog tretmana ljudi, da se uvede višestruka državljanstva”, kaže on za DW. “Brojne turske porodice koje ovdje žive i rade već 40 godina, osjećaju se diskriminirano, zato što je ta opcija otvorena mnogim ljudima, ali ne i njima.”
Već sad u Njemačkoj postoje brojne mogućnosti za posjedovanje dodatnog državljanstva – uz njemačko. Građani EU-a smiju zadržati svoje prvo državljanstvo. Djeca (koja su rođena u Njemačkoj) roditelja koji potječu iz inostranstva više se ne moraju do svoje 22 godine odlučiti za jedno državljanstvo. A mnogi ljudi koji su stekli njemačko državljanstvo smiju i dalje zadržati svoje izvorne pasoše zato što ih njihove zemlje porijekla ne „otpuštaju” iz državljanstva. Među njima su i brojne izbjeglice.
Po navodima Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, prijedlog Zakon o njemačkom državljanstvu koji predlaže ministrica Nancy Faeser, trenutno se nalazi u fazi internih konzultacija među vladinim resorima. Za sada nije poznato kada će se konačna verzija naći u parlamentarnoj proceduri, odnosno kada će o zakonu doista glasati zastupnici Bundestaga.
BH Glas / Deutsche Welle
