Bosanskom narodnom pozorištu Zenica jučer je održana Svečana akademija Bošnjačkog društva pisaca (BDP), uz bogati kulturni program u kojemu je sudjelovao Omladinski hor Zenica pod dirigovanjem maestra Milenka Karovića, nastupe dramskog umjetnika Irfana Kasumovića i violinistice Jasmine Kasumović te brojnih bošnjačkih pisaca koji su govorili svoju poeziju.
Na svečanost su pristigle i delegacije bošnjačkih pisaca sa Sandžaka, iz Bosanske krajine, Brčko distrikta, Hercegovine, Norveške i Njemačke. U foajeu Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, uoči same svečanosti, otvorena je izložba „Bošnjačka književnost“.
Potreba za osnivanjem Bošnjačkog društva pisaca stara je nekoliko decenija, a jučer je istaknuto da je ova svečanost historijski događaj koji treba omogućiti bošnjačkom književniku i njegovom djelu potrebnu vidljivost, te komparativno sagledavanje dosega, u smislu valoriziranja, analize, te očuvanja i veće prisutnosti bosanskog jezika kako na domaćoj javnoj sceni tako i u zemljama trenutnog boravka naših pisaca.
Bošnjački pisci, urednici, prevodioci, kritičari, publicisti, historičari, izdavači i drugi intelektualci kroz ovo udruženje težit će ostvarivanju zajedničkih profesionalnih i općih interesa, te zastupanju prava i slobode izražavanja svih komponenti vlastitog identiteta.
– Najbezazlenije nacionalno obilježavanje pisca postalo je predmetom svojevrsnog prokazivanja iako je uloga književnosti u stvaranju nacionalne svijesti i čuvanja nacionalnog identiteta neosporno ogromna. Dakle, u aktualnom javnom diskursu postoje izrazite tendencije negiranja, relativiziranja i rastakanja nacionalnog bitka.
– Takav javni, aktualni trenutak, Bošnjaci, a samim tim naši književnici i njihova književnost, žive duže od jednog stoljeća, iako u svim relevantnim, univerzalnim enciklopedijama u svijetu, biografije pisaca zauzimaju i sadržajem i obimom najviše prostora, istakao je predsjednik BDP-a Almir Zalihić u svojem govoru i dodao da se pisci i književnost smatraju vrlo bitnim činiocima nacionalne tradicije i nacionalne kulturne baštine, a samim tim i svjetionicima svjetskog univerzalnog prosperitetnog uma.
– Svako etiketiranje nacionalnog ponosa, kao i pripisivanje mu onog što on ne sadrži u svom habitusu, znači ponižavanje, uvredu i prijetnju s nesagledivim posljedicama u budućnosti. Alarmantno je i pitanje kakvu ćemo ostavštinu predati idućim naraštajima, ako danas pristajemo na floskule-smicalice da je umjetnost anacionalna, da se mora okrenuti svjetskim trendovima i doktrinama, virtualnom čitatelju koji je politički, nacionalno i rodno indiferentan.
– Još su pogubnije aktualne floskule-smicalice da isticanje bošnjačkog nacionalnog prefiksa znači rastakanje bosanskohercegovačkog identiteta, pa i državnosti. Ova vrsta smicalica vodi u dalje podjele, te marginalizaciju kako bošnjačke književne tradicije tako i aktualne književne produkcije, – poručio je Zalihić te objasnio da će BDP biti kuća bitka u kojoj će se ugodno, svoji na svome, osjećati pisci iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka (Srbije i Crne Gore), Makedonije, Hrvatske, Kosova, Slovenije, Njemačke, Norveške, Švedske, Amerike, i svih drugih zemalja u koje su ih okolnosti odvele.
Nakon jednogodišnjih priprema profilirani su određeni sadržaji i programi rada BDP-a, koje trenutno broji preko 50 članova, što je bio tek prvi ciklus primanja u članstvo.
Jučer je prezentirana službena internetska stranica Bošnjačkog društva pisaca (www.bdp.ba), koja je aktivna i na kojoj se mogu pronaći svi relevantni podaci o članovima koji su primljeni u prvom ciklusu. Bitan segment rada BDP-a svakako će biti izdavačka djelatnost, najavljeno je, a početak tih aktivnosti obilježeno je puštanjem u rad portala časopisa za književnu praksu „Subjekt“ (www.subjekt.ba), koji će vrlo brzo izaći i u tiskanom obliku te će imati i svoj podlistak („Subject International“) u kojemu će bošnjačka književnost biti prevođena na strane jezike.
Članove Upravnog odbora BDP-a čine Filip Mursel Begović (predsjednik), prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, Zehnija Bulić, prof. dr. Ena Begović-Sokolija i Mujo Musagić.
Ispred Upravnog odbora BDP-a obratio se Filip Mursel Begović, koji je istakao da su Bošnjaci jedan od rijetkih naroda na svijetu koji nemaju svoj nacionalni časopis za kulturu.
– Mi smo se dva mjeseca lomili oko imena našg časopisa. Već u zamoru od te potrage za imenom zavirili smo u gramatičke kategorije – predikat, ne može, atribut, apozicija… i izgovorili smo subjekt. I na tome stali. ‘Subjekt’ – izgovorio sam. ‘Da, Subjekt’ – odgovorio je Almir. Imamo državni subjekt, privredni subjekt, nacionalni subjekt, poetski subjekt, bošnjački subjekt, konstitutivni subjekt… To je to. Subjekt, onaj s bošnjačkim imenom, onaj s individualitetom, onaj koji nije i neće biti i neće dopustiti da bude ničiji objekt. No, pozicija subjekta u svakoj rečenici jeste da ovisi o radnji, što je pozicija predikata. A šta je to? Radnja je Bosna i Hercegovina, bez nje ni naš književni Subjekt nema svrhe, nema pokreta, a u pokretu je, kako znamo, bereket. Hrvatski pisci su se nekada budili uz krilaticu – Neka bude živost! Mi se vraćamo sebi u ovome vremenu uz unutarnji vapaj – neka bude Bereket, – objasnio je Begović.
Predsjednik Upravnog odbora je napomenuo i o vezi bosanskoga i bošnjačkoga u pristupima BDP-a.
– Mi nismo nikome prijetnja, mi smo organska potreba našega naroda i naših pisaca, mi nikako ne možemo biti prijetnja ničemu državotvornome jer mi izrastamo iz Bosne, mi smo njen gradivni element, mi živimo Bosnu, volimo Bosnu, branimo Bosnu i poprilično bi bilo šokantno da nekome uopće padne na pamet da bi bošnjački pisci, svojim jednim institucionalnim okupljanjem, mogli biti neki djelić i poligon za disoluciju te iste Bosne, da bi mogli nešto umanjiti od njene državnosti. Baš suprotno – mogu samo pojačati i unaprijediti, – naglasio je Begović.
Na Svečanoj akademiji obratili su se i književnici Halid Kadrić i Zehnija Bulić, član Upravnog odbora BDP-a i predsjednik Bošnjačkog udruženja književnika Sandžaka te pokrovitelj, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Mirza Mušija, koji je potom izveo i pjesmu „Bosna“ Nedžada Ibrišimovića.
Iz BDP-a su najavili da će njihova centralna književna nagrada nositi ime jednog od najvećih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca – Nedžada Ibrišimovića.
Tokom svečanosti iz svojeg djela su govorili pisci: Amir Talić, Bisera Suljić Boškailo, Bajrudin Planjac, Šaban Šarenkapić, Mustafa Širbić i Mujo Musagić.
Pokrovitelji Svečane akademije su bili potpredsjednik FBiH Refik Lendo, predsjedavajući Skupštine ZDK-a Ćazim Huskić, premijer ZDK-a Nezir Pivić i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK-a Mirza Mušija, javlja Anadolija.
