U ponedjeljak će milioni Šveđana početi primati primjerke brošure koja savjetuje stanovništvo kako se pripremiti i nositi s ratom ili drugim neočekivanim krizama.
Brošura pod naslovom ‘Ako dođe kriza ili rat’ ažurirana je nakon šest godina, zbog onoga što švedska vlada naziva pogoršanjem sigurnosne situacije, misleći pritom na rusku invaziju Ukrajine. Brošura je također dvostruko veća nego što je bila ranije, piše BBC, prenosi N1.
Susjedna Finska također je upravo objavila svoje nove savjete online o “pripremi za incidente i krize”.
Norvežani su također nedavno primili brošuru u kojoj se pozivaju da budu spremni samostalno funkcionirati sedmicu dana u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta, rata ili drugih prijetnji.
Tokom ljeta, danska agencija za upravljanje hitnim situacijama objavila je da će slati e-mailove danskim odraslim osobama s detaljima o vodi, hrani i lijekovima koje će im biti potrebne za preživjeti tri dana u krizi.
U detaljnom dijelu o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagovali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoodbranu”.
Švedska je ove godine postala članica NATO-a, odlučivši, kao i Finska, podnijeti zahtjev nakon što je Moskva proširila svoj rat 2022. godine. Norveška je bila osnivač zapadnog odbrambenog saveza.
“Tjestenina, konzerve graha i… jodne tablete u slučaju nuklearne nesreće”
Za razliku od Švedske i Norveške, finska vlada odlučila je da ne štampa kopiju ove brošure za svaki dom, jer bi to “koštalo milione”, a digitalnu verziju lakše je ažurirati.
“Poslali smo 2,2 miliona printanih kopija, jednu za svako domaćinstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samoprilagodbe u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).
Na popisima predmeta koje treba držati kod kuće nalaze se dugotrajna hrana poput konzervi graha, energetskih pločica i tjestenine, te lijekovi uključujući jodne tablete u slučaju nuklearne nesreće.
Oslo je poslao raniju verziju brošure 2018. godine, ali Kamfjord je rekao da su klimatske promjene i ekstremniji vremenski uvjeti poput poplava i klizišta doveli do povećanja rizika.
Za Šveđane je ideja o brošuri za civilnu nuždu nešto poznato. Prvo izdanje “Ako dođe rat” proizvedeno je tokom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tokom Hladnog rata.
Međutim, jedna poruka pomaknuta je sa sredine brošure: “Ako Švedsku napadne druga zemlja, nikada nećemo odustati. Svi podaci koji sugeriraju da bi otpor trebao prestati su lažni”.
Nedavno su Finska i Švedska bile neutralne države, iako njihova infrastruktura i “sistem totalne odbrane” potiču još iz Hladnog rata.
“U Švedskoj može doći do rata”
Ministar civilne odbrane Švedske Carl-Oskar Bohlin izjavio je prošlog mjeseca da je, kako se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska domaćinstva također trebalo prilagoditi tim promjenama.
Početkom ove godine upozorio je da “u Švedskoj može doći do rata”, što je shvaćeno kao poziv na buđenje, jer je smatrao da su pomaci u obnovi “totalne odbrane” išli presporo.
Zbog svoje duge granice s Rusijom i iskustva rata s Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visoku razinu odbrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek posljednjih godina ponovno počela ulagati u odbranu.
“Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno”, kaže Ilmari Kaihko, vanredni profesor ratnih studija na Švedskom univerzitetu za odbranu. “[Finska] nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo potreseni da shvate da to stvarno može dogoditi”, kaže Kaihko, koji je iz Finske.
Melissa Eve Ajosmaki, 24, koja je porijeklom iz Finske, a studira u Göteborgu, kaže da je bila zabrinutija kad je rat izbio u Ukrajini. “Sada se osjećam manje zabrinuto, ali još uvijek imam misao u pozadini glave o tome što bih trebala napraviti ako dođe do rata. Pogotovo jer imam porodicu u Finskoj”.
Vodiči uključuju upute šta učiniti u nekoliko scenarija i traže od građana da se pobrinu da mogu preživjeti samostalno, barem u početnim fazama, u slučaju krizne situacije.
Fince pitaju kako bi se snašli bez struje danima, pri temperaturama koje padaju i do -20°C. Njihov popis također uključuje jodne tablete, kao i lako pripremljivu hranu, hranu za kućne ljubimce i rezervni izvor energije.
Švedski popis preporučuje krompir, kupus, mrkvu i jaja, uz konzerve bolognese umaka i pripremljenu supu od borovnica i šipka.
Švedski ekonomist Ingemar Gustafsson, 67, prisjeća se prethodnih verzija brošure:
“Nisam previše zabrinut zbog svega toga, pa to shvaćam prilično mirno. Dobro je da dobijamo informacije o tome kako bismo trebali djelovati i kako se pripremiti, ali nije da imam sve te pripreme kod kuće”.
Jedna od najvažnijih preporuka je držanje dovoljno hrane i pitke vode za 72 sata.
No, Ilmari Kaihko se pita je li to praktično za svakoga.
“Gdje to pohraniti ako imate veliku porodicu koja živi u malom stanu?”.
