Prilikom posta funkcije svih organa su smanjene, organizam se praktično odmara, iz rezervi nadoknađuje utrošenu energiju. Zato biološku mašinu, iscrpljenu u procesu rada, treba očistiti od svega štetnog, kao i onu mehaničku od prljavštine i korozije.
Priroda zna jednim te istim sredstvom i uništiti i liječiti. Njene metode čovjek teško usvaja i sporo shvaća. Možda je to posljedica slabog poznavanja zakona prirode, jer priroda dobro čuva svoje tajne. Zato trebamo još puno učiti od nje.
Međutim, i ako upoznamo njene tajne – ne slijedimo ih. Prilikom posta daje se dugotrajna pošteda svim organima tijela. Post je naročito koristan organima za probavu, koji dobivaju mogućnost obnavljanja. Post ima veliki utjecaj na stanje krvotoka.
Zakone prirode treba upoznati, živjeti s njima i poštovati ih. Na taj način prirodu možemo višestruko koristiti za svoje potrebe, odnosno za potrebe čovječanstva.
U drugoj polovini 19. stoljeća prof. Pušutin počeo je među prvima ispitivati mehanizam djelovanja posta. On je otkrio da je post stanje organizma u kojem se njegovi “rashodi” ne nadoknađuju potpuno. Zbog toga je organizam prinuđen funkcionirsati na račun svojih vlastitih rezervi.
Brojni efekti
Istraživanja su pokazala da je pokretač gladi sam centar gladi. Ukoliko nema hrane tada organizam počinje trošiti svoje unutrašnje rezerve, a kod korištenja unutrašnjih rezervi organizam najmanje uzima iz živčanog tkiva, srca i ostalih organa.
Prema ovim pokazateljima priroda se pobrinula da do zadnjeg sačuva glavni rukovodeći aparat u složenom organizmu čovjeka, njegov mozak, živčani sistem i srce.
Značajna otkrića medicine su da za vrijeme posta korištenjem bjelančevina organizam troši prije svega oboljelo tkivo, tumore, ciste, izrasline i dr. To i jeste sve ono što ne pripada organizmu.
Eksperimenti su, također, dali naučno objašnjenje pojave i odgovor – količina rezervi koje organizam može koristiti prilikom posta do nastupanja potpune iscrpljenosti. To iznosi 40 – 50% njegove težine.
Liječenje postom predstavlja unutrašnju operaciju bez noža, pri čemu je priroda mnogo suptilnija od bilo kakvog hirurga; ona čuva ono što je zdravo, a odstranjuje ono što je bolesno.
Prilikom posta daje se dugotrajna pošteda svim organima tijela.
On je naročito koristan organima za probavu, koji dobivaju mogućnost da se obnove. Post ima veliki utjecaj na stanje krvotoka. Pri praznom želucu i crijevima u trbušnoj šupljini ne stvaraju se nikakve prepreke za cirkulaciju krvi i njen sastav se poboljšava.
Prilikom posta težina opada, najveći gubitak težine zapaža se u prvom periodu posta, zatim se postepeno gubitak težine smanjuje.
Što je organizam mlađi, gubitak težine je veći. Istraživanja su pokazala da pacijenti koji pate od bolesti anemije sa nedostatkom crvenih krvnih zrnaca, ili povećanjem bijelih obično se dobro liječe postom.
Naročito je uočljiv efekt posta u pomlađivanju kože; oštre linije i bore postaju manje upadljive, koža postaje mlađa, dobija ljepšu boju i sjaj. Poboljšava se i struktura tkiva.
Govoreći o postu sa medicinskog stanovišta podijelit ćemo djelovanje posta po organskim sistemima, kako inače medicina dijeli ljudski organizam:
Kod prepunog stomaka u sistemu za probavu dolazi do velikog opterećenja s masnom i bogatom hranom. Tako se taj sistem zamara, jer mora lučiti povećanu količinu sokova da bi probavio tu hranu.
Uslijed pojačanog probavljanja pojačan je priliv u stomaku, krvni pritisak raste, broj otkucaja srca se povećava što predstavlja opterećenje za krvotok i srce. Iscrpljuje ih. Određenim procesima u krvi, te smanjenjem dotoka kisika u mozak, organizam postaje trom, sporo reagira – čovjek je tada pospan.
Prenatrpanost stomaka ima negativnog utjecaja i na rad pluća. Ona moraju raditi pojačanim kapacitetom. Uslijed pojačane potrebe za kisikom, broj udisaja je povećan, pa su pokreti dijafragme otežani. Dok diše, čovjek praktično stenje.
Kako krvotok i krvni pritisak direktno djeluju na bubrege, kod prenatrpanosti želuca, oni rade s trećinom mogućeg kapaciteta. Posljedice osjećaju i mozak i živčani sistem.
Priliv krvi uslijed povećane potrebe stomaka za krvlju je smanjen, čovjek je pospan, usporeno reaguje, sporo misli. Pojačani sastojci krvi djeluju kasnije, nadraženi organizam je napet. Nervozan čovjek tada ne može razumno djelovati. Njime vladaju emocije i panika.
Biološka mašina
Prilikom posta funkcije svih organa su smanjene, organizam se praktično odmara, iz rezervi nadoknađuje utrošenu energiju.
Stomak miruje, krvotok se pravilno rasporedi pa i mozak radi logički, priliv misli je normalan, a rezoniranje je bistro. Strast se smiruje, nagoni ustupaju mjesto razumu, tako da tada razum upravlja emocijama.
Zato biološku mašinu, iscrpljenu u procesu rada, treba očistiti od svega štetnog, kao i onu mehaničku od prljavštine i korozije.
Koliko gubimo težine postom?
Za vrijeme posta gubitak težine pojedinih organa i tkiva u procentima izgleda ovako:
Masnoće 97 %, slezena 60 %, jetra 53,7%, mišići 30 %, krv 26 %, bubrezi 25 %, koža 20,6 %, crijeva 18 %, pluća 17,7 %, gušterača 17 %, kosti 13,9%, živčani sustav 3,9 %, srce 3,6 %, prenosi N1.
Foto: Getty Images
