Namjera predsjednika Donalda Trumpa da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland prerasla je iz retorike u službenu politiku. Bijela kuća radi na formalnom planu za preuzimanje arktičkog ostrva od Danske, piše The New York Times.
Plan uključuje angažman više ministarstava kako bi se ostvarila Trumpova višegodišnja nastojanja da prisvoji Grenland. Veličina Grenlanda, više od dva miliona četvornih kilometara, također nudi Trumpu, nekoć građevinskom investitoru na Manhattanu, priliku da zaključi jedan od najvećih poslova s nekretninama u historiji.
Danski dužnosnici tvrde da ostrvo s malim brojem stanovnika nije na prodaju i da se ne može anektirati. No Trump je jasno dao do znanja da je odlučan preuzeti kontrolu nad Grenlandom.
– Trebamo Grenland zbog nacionalne sigurnosti, pa čak i međunarodne sigurnosti. Sarađujemo sa svima kako bismo ga preuzeli. Dobit ćemo ga na ovaj ili onaj način”, rekao je u martu u Kongresu.
Kako nagovoriti Grenlađane da sami zatraže priključenje SAD-u?
Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće održalo je nekoliko sastanaka kako bi provelo Trumpove riječi u djelo te je nedavno poslalo konkretne upute brojnim vladinim tijelima. Cjelokupni detalji plana još nisu poznati. No, unatoč Trumpovim aluzijama na moguću upotrebu sile, Vijeće za nacionalnu sigurnost nikada nije ozbiljno razmatralo vojne opcije, rekao je jedan anonimni izvor iz Washingtona, prenosi Index.hr.
Umjesto toga, politika se usredotočuje na uvjeravanje umjesto prisile, uz PR kampanju s ciljem da se uvjeri 57.000 stanovnika Grenlanda da sami zatraže priključenje SAD-u. Trumpovi savjetnici razgovarali su o kampanji na društvenim mrežama kako bi utjecali na javno mnijenje na ostrvu.
No to će možda biti težak zadatak. Na nedavnim izborima opoziciona politička stranka koja se zalaže za nezavisnost i približavanje SAD-u završila je na drugom mjestu s tek četvrtinom glasova.
Američka kampanja uključivat će i neočekivan apel na zajedničko naslijeđe Grenlanđana s autohtonim Inuitima s Aljaske, udaljene gotovo 4000 kilometara. Grenlandsko stanovništvo potječe od ljudi koji su prije više stoljeća migrirali iz Aljaske, a službeni jezik potječe od inuitskih dijalekata u arktičkoj Kanadi.
Trumpovi savjetnici već su počeli iznositi javne argumente, tvrdeći da Danska loše upravlja ostrvom, da samo SAD može zaštititi Grenland od utjecaja Rusije i Kine te da će SAD pomoći Grenlanđanima da ekonomski napreduju.
Trumpova administracija također podsjeća Grenland da ga je Amerika već jednom branila. Trump je na društvenim mrežama nedavno objavio 90-sekundnu snimku koja slavi “krv i hrabrost” američkih vojnika koji su tokom Drugog svjetskog rata bili stacionirani na ostrvu kako bi spriječili moguću nacističku invaziju nakon okupacije Danske. Iako je Danska očekivala da će se američke snage povući nakon rata, to se nije dogodilo. SAD još uvijek ima vojnu bazu na Grenlandu.
Danska godišnje subvencionira Grenland sa 600 miliona dolara
Trumpova administracija također proučava financijske poticaje za Grenlanđane, uključujući mogućnost zamjene 600 miliona dolara subvencija koje Danska daje ostrvu s godišnjom isplatom od oko 10.000 dolara po stanovniku.
Neki Trumpovi dužnosnici vjeruju da bi se ti troškovi mogli nadoknaditi novim prihodima od intenzivnije eksploatacije grenlandskih prirodnih bogatstava, uključujući rijetke metale, bakar, zlato, uran i naftu.
Trumpovi dužnosnici tvrde da američki kapital i industrijska moć mogu doći do uglavnom neiskorištenih mineralnih resursa na način na koji Danska ne može. No neće biti jednostavno profitirati od rudarenja u zaleđenim dijelovima ostrva. A moglo bi biti teško objasniti značajan izdatak američkim biračima dok istodobno Elon Musk smanjuje savezni proračun za bilion dolara.
– Predsjednik Trump vjeruje da je Grenland strateški važna lokacija i uvjeren je da bi Grenlanđani pod okriljem SAD-a bili bolje zaštićeni od modernih prijetnji u Arktiku”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Brian Hughes.
Neki analitičari tvrde da ideja o aneksiji Grenlanda ili barem razvijanju znatno bližih veza nije toliko apsurdna koliko se čini. I to ponajviše zbog klimatskih promjena zbog kojih resursima bogata područja postaju komercijalno isplativa. Globalno zagrijavanje također je otvorilo nove pomorske rute kroz Arktik za komercijalnu plovidbu, ali i za kineske i ruske vojne brodove.
Truman je 1946. želio otkupiti ostrvo od Danske
No Trumpova obećanja da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom, na ovaj ili onaj način, mnogima u svijetu zvuče kao čisti imperijalizam. Nekoliko američkih predsjednika razmatralo je zauzimanje Grenlanda. Predsjednik Harry Truman ponudio je Danskoj 1946. milijardu dolara za Grenland.
Danska već stoljećima kontroliše Grenland, a 1953. postao je dijelom kraljevstva. Danas Grenland upravlja unutrašnjim poslovima s proračunom koji Danska subvencionira do 60 posto, a Danska upravlja odbranom i vanjskom politikom. Mnogi grenlandski čelnici podržavaju nezavisnost, no razilaze se oko toga koliko brzo bi to trebalo ostvariti i treba li se više okrenuti SAD-u.
Danski čelnici inzistiraju na tome da Grenlanđani moraju slobodno odlučiti o vlastitoj sudbini. Tokom posjete Grenlandu prošle sedmice, danska premijerka Mette Frederiksen osudila je pritiske Trumpove administracije, rekavši: – Ne možete anektirati drugu zemlju.
Zbog snažnog protivljenja Danske, Trumpova administracija okreće se izravnom pridobivanju Grenlanđana. Obraćajući se narodu Grenlanda tokom govora u Kongresu, Trump je rekao:
– Snažno podržavamo vaše pravo da odlučite o svojoj budućnosti. Ako to izaberete, dobrodošli ste u Sjedinjene Američke Države. Mi ćemo vas zaštititi. Učinit ćemo vas bogatima.
Trump i njegovi visoki dužnosnici još nisu javno povezivali inuitsko stanovništvo Grenlanda s američkim Inuitima s Aljaske, kako je predviđeno planom koji je odobrilo Vijeće za nacionalnu sigurnost.
“Narod Grenlanda vrlo je blizak narodu Aljaske”
No tu poveznicu je u decembru istaknuo Robert O'Brien. Danska, rekao je O'Brien u intervjuu za Fox News, može prodati Grenland: “Narod Grenlanda vrlo je blizak narodu Aljaske i mi ćemo Grenland učiniti dijelom Aljaske.”
Nije jasno koliko će snažno ta poruka odjeknuti na ostrvu. Dok stanovnici Aljaske učesnici u raspodjeli prihoda od naftnog bogatstva kroz godišnje isplate, njihovi inuitski sunarodnjaci često trpe nerazmjernu razinu siromaštva i lošeg zdravlja.
Danski čelnici tvrde da američka kampanja pritiska već šteti savezničkom odnosu SAD-a i Danske nakon Drugog svjetskog rata.
– Gledali smo prema vama, bili ste nam nadahnuće. Čuvali ste slobodni svijet, rekla je Frederiksen o SAD-u tokom svoje posjete Grenlandu te dodala:
“Ali kada zahtijevate dio teritorije kraljevstva, kada smo izloženi pritiscima i prijetnjama, što da mislimo o zemlji kojoj smo se toliko godina divili?”
Foto ilustracija: iStock
