Nordijske zemlje – Švedska, Norveška, Danska i Finska – među najvažnijim su bilateralnim donatorima u Bosni i Hercegovini. Iako imaju različite statuse u odnosu na Evropsku uniju, ove zemlje demonstriraju snažnu međusobnu saradnju, ali i partnerstvo s EU kada je riječ o podršci reformskim procesima u BiH.
Uoči obilježavanja Nordijskog dana u BiH, u studiju N1 gosti su bili ambasadorica Švedske u BiH Helena Lagerlöf, ambasadori Kraljevine Norveške i Kraljevine Danske u BiH Katrine Biering i Åge Sandal Møller, te ambasador Republike Finske za BiH Kalle Kankaanpää. U otvorenom razgovoru, podijelili su svoje viđenje mandata u složenom političkom okruženju, kao i iskustva nordijske saradnje koja mogu poslužiti kao inspiracija Bosni i Hercegovini.
Snaga zajedništva
Ambasadorica Helena Lagerlöf naglasila je kako su nordijske zemlje posebno ponosne na svoju saradnju.
“Imamo brojna partnerstva širom svijeta, ali osjećamo da smo zajedno jači, posebno u teškim vremenima. Potrebna je podrška susjeda, a trgovinska i tržišna saradnja mora se dodatno ojačati”, istakla je.
Katrine Biering je dodala kako je saradnja nordijskih zemalja izuzetno snažna i da postoji želja da se to iskustvo podijeli i s građanima BiH.
“Mi kao nordijske zemlje jako puno sarađujemo i želimo to približiti široj javnosti”, rekla je.
Značaj dijaspore
Ambasador Danske Åge Sandal Møller istaknuo je važnost ponovnog otvaranja danske ambasade u BiH nakon osam godina, što je, kako kaže, važno za jačanje bilateralnih odnosa, ali i za brojne građane BiH u Danskoj.
“Kada smo otvorili ambasadu, imali smo samo dva diplomata. Prevazišli smo brojne izazove i drago nam je da smo ponovo prisutni u Sarajevu”, naveo je.
Fokus na prilike
Finski ambasador Kalle Kankaanpää, koji nije stalno stacioniran u BiH, često posjećuje cijelu zemlju. Opisao je BiH kao zemlju punu potencijala.
“Ovdje su divni ljudi, priroda, pozitivna atmosfera i bogata historija. Naš doprinos kroz nordijsku saradnju datira još iz 1950-ih, iako prije toga nije bilo formalnih odnosa. Upravo saradnja sa susjedima može poslužiti kao primjer uspješnog modela”, istaknuo je on.
Od sukoba do saradnje
Ambasador Møller je podsjetio da su i nordijske zemlje imale turbulentnu prošlost.
“Između Danske i Švedske bilo je dugih perioda sukoba, ali to smo prevazišli. Danas smo fokusirani isključivo na saradnju. Otvorili smo uniju koja omogućava građanima da putuju i žive bez pasoša u bilo kojoj od naših zemalja”, rekao je on.
Katrine Biering objasnila je kako su koraci u saradnji realizovani postepeno.
“Prvo smo omogućili slobodno kretanje bez pasoša, zatim i pravo na rad. Imamo i Nordijsko vijeće ministara i druge forme saradnje među vladama”, navela je.
Lekcije za BiH
Ambasador Kankaanpää posebno je istakao zaštitu okoliša kao područje koje je omogućilo uspješnu saradnju nordijskih zemalja, iako nije bilo dominantno političko pitanje.
“To je model koji može poslužiti i BiH – fokus na zdraviji zrak i vodu”, rekao je.
Kao zemlje koje su različito pozicionirane u odnosu na EU, ambasadori su naglasili koristi članstva, ali i važnost regionalne saradnje.
“EU je počela kao regionalni projekat. Sve zemlje koje su ušle u EU postale su jače i prosperitetnije. Geografski, BiH pripada Evropi i logično je da postane članica”, naglasila je Lagerlöf.
Ambasador Kankaanpää dodao je kako je na BiH da završi potrebne reforme.
“Ohrabrujemo BiH da nastavi raditi na evropskom putu. Mi sarađujemo i sa drugim međunarodnim partnerima, a važno je iskoristiti sve prilike koje su pred vama”, naveo je.
Nordijski dan u BiH nije samo proslava prijateljstva, već i prilika za razmjenu iskustava i inspiraciju za budućnost. Saradnja, međusobno povjerenje i zajednički ciljevi ostaju temelj nordijskog modela koji BiH može uspješno primijeniti na vlastitom putu ka stabilnosti i evropskim integracijama, prenosi N1.
Foto: N1
