Danski “zakon o getu”, koji državi dopušta rušenje stambenih blokova u područjima gdje najmanje polovina stanovnika ima “nezapadno” porijeklo, predstavlja direktu diskriminaciju na temelju etničkog porijekla, utvrdila je viša savjetnica najvišeg suda EU.
Danski zakon o socijalnom stanovanju kategorizira stambene blokove na temelju nezaposlenosti, kriminala, obrazovanja, prihoda i imigrantskog stanovništva. Oni u kojima više od 50% stanovnika ima “nezapadno” porijeklo označeni su kao “paralelno društvo”. Ranije je u zakonu umjesto ovog pojma pisalo “geto”.
Ako, osim nepovoljnih socioekonomskih uslova, blok ima i imigrantsku populaciju veću od 50% u posljednjih pet godina, označava se kao “područje transformacije”, ranije poznato kao “tvrdi geto”.
To zahtijeva od javne stambenog udruženja da predloži plan za smanjenje socijalnog stanovanja za 40% – uključujući prodaju nekretnina, rušenje ili prenamjenu i raskid najma bivših stanara – do 2030.
Evropski sud pravde (ECJ) objavio je danas u saopćenju da je Tamara Ćapeta, nezavisna advokatica suda, u neobavezujućem pravnom mišljenju utvrdila da se “podjela između ‘zapadnih’ i ‘nezapadnih’ imigranata i njihovih potomaka temelji na etničkom porijeklu”.
U izjavi se dodaje: “Ona smatra da, iako su ‘nezapadnjaci’ etnički raznolika grupa, ono što ujedinjuje tu grupu nije zajedništvo faktora koji tvore ‘etnicitet’ unutar te grupe, već prije percepcija danskog zakonodavstva da ova grupa nema karakteristike druge grupe, ‘zapadnjaka’.”
Nezavisni advokati članovi su ovog suda i njihova osnovna zadaća je savjetovati sud kako da riješi predmete. ECJ većinu vremena slijedi savjete svojih nezavisnih advokata.
Iako stanari kojima je raskinut ugovor o stanarini nisu odabrani na temelju nezapadnog porijekla, “ipak trpe izravnu diskriminaciju na temelju etničkog kriterija”, utvrdila je Ćapeta, stoji u saopćenju, prenosi Index.hr.
Rekla je da zakon stavlja stanare u ranjiv položaj u smislu stanovanja, što je dovelo do lošijeg tretmana od onih u četvrtima gdje je većina stanovništva bila “zapadnog” porijekla.
“Etnički kriterij koji koristi dansko zakonodavstvo stigmatizira etničku grupu čiji je strukturni nedostatak u njihovoj sposobnosti da se integriraju u dansko društvo prepoznat, čime se prije smanjuju nego povećavaju njihove šanse da se integrišu u to društvo”, stoji u saopćenju.
Slučaj je Evropskom sudu pravde uputio Visoki istočni sud Danske nakon što su stanari Mjølnerparkena u Kopenhagenu i Schackenborgvænga u Slagelseu osporili zakonitost razvojnih planova temeljenih na danskom zakonu o socijalnom stanovanju.
Louise Holck, direktorica Danskog instituta za ljudska prava, koji je bio uključen u slučaj, pozdravila je odluku, za koju je rekla da bi mogla imati široke implikacije ako se s njom složi ECJ.
“Njeno tumačenje direktive osigurava učinkovitu zaštitu od diskriminacije na temelju etničke pripadnosti. Ako sud donese isti zaključak kao i advokatica, Zakon o paralelnim društvima mogao bi predstavljati kršenje zakona EU”, rekla je.
“U tom slučaju država mora ispraviti situaciju kako građani ne bi bili diskriminisani i uskladiti zakon s propisima EU. Ovaj slučaj je i važan i stvar principa jer bi mogao imati implikacije za sve koji su bili podvrgnuti istom tretmanu.”
Zakon o “paralelnim društvima”, ranije poznat kao zakon o getu, stupio je na snagu u julu 2018., ali Danska od 2010. ima propise koji ciljaju na takozvana “područja geta”.
Danska ministrica socijalnih pitanja i stanovanja Sophie Hæstorp Andersen rekla je da je primila na znanje prijedlog nezavisne advokatice, ali da neće ništa poduzeti dok ECJ ne donese konačnu odluku, koja se očekuje u proljeće.
