Kandidat Demokratske partije Joe Biden pobjednik je predsjedničkih izbora i u Bijelu kuću će useliti kao najstariji šef Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u historiji.
Iskusni političar Joseph Robinette Biden Junior je rođen 20. novembra 1942. godine u Scrantonu, u Pensilvaniji, a u bogatoj političkoj karijeri je u šest navrata bio senator iz savezne države Delawere. U gornji dom Kongresa prvi put je ušao 1972. godine.
Obnašao je i funkciju potpredsjednika SAD-a i to u toku dvostrukog predsjedničkog mandata Baracka Obame.
Tokom predizborne kampanje je ukazivao na svoje prijateljstvo s Obamom i poštovanje prema njegovoj ostavštini za koju tvrdi da može biti faktor ujedinjavanja Amerikanaca.
Biden je oštri kritičar politike sadašnjeg predsjednika SAD-a Trumpa, a političko iskustvo i jačanje zdravstva predstavlja svojim glavnim adutima.
Tokom višedecenijske senatorske karijere Biden je glasno branio dvostranačje na američkoj političkoj sceni i bio otvoren za saradnju sa republikanskim oponentima.
Život novoizabranog američkog predsjednika obilježile su i velike porodične tragedije. Prvu suprugu Neili Hunter Biden i tek rođenu kćerku je izgubio u saobraćajnoj nesreći iz 1972. godine i to neposredno prije njegovog prvog izbora za senatora. Sin Beau Biden je umro 2015. godine od posljedica karcinoma na mozgu.
Biden od 1977. godine živi u braku s Jill Jacobs Biden s kojom ima kćerku Ashley Biden. Ima i troje djece iz prvog braka, Naomi Christina, Robert Hunter i Joseph Robinette „Beauu“ III.
Novi američki predsjednik je strastveni zaljubljenik u automobile, a sladoled mu je omiljena poslastica. Kao dječak je imao problema s mucanjem.
Biden ima evropske korijene jer mu je otac englesko-francusko-irskog porijekla, a majka mu je Irkinja. Nakon Johna Fitzgeralda Kennedyja, Biden je drugi katolik na čelu SAD-a.
Joe Biden je tokom kampanje govorio i o njegovoj ulozi u zaustavljanju ratova na Zapadnom Balkanu, tvrdeći kako je 1993. godine Slobodanu Miloševiću rekao u lice da misli da je “prokleti ratni zločinac“.
Bio je inicijator rezolucije u američkom Senatu kojom je administraciji Billa Clintona odobreno pokretanje 78-dnevnih zračnih udara na strateške ciljeve u Srbiji.
Izvor: Anadolija
