Učestalo spominjanje slatkog pelina (bejturan) zadnjih dana, kao efikasnog sredstva za pojačanje imuniteta protiv Covid-a19 povod je za razgovor sa ing hemije Tarikom Fetahagićem koji je prije sedam mjeseci, u svojoj Facebook objavi ukazivao na članak o pelinu i njegovoj ljekovitosti, napominjući optimistično uvjerenje da će savremena nauka relativno brzo stati u kraj pandemiji uzrokovanoj novim korona virusom!
”Ali, eto ne bi onako kako je većina nas mislila. Sada imam utisak da smo opet na početku novog segmenta kose spirale, koji sada ide naniže! Volio bih da griješi”, u razgovoru kaže Fetahagić koji odgovore traži u spoju nauke, struke s jedne i tradicijskih saznanja, iskustava narodne medicine, s druge strane.
Priču o ovoj ljekovitoj biljci započinje kazivanjem o svom prvom susretu sa bejturanom.
”Prije dvadesetak godina pored pijace Markale jedna sirota žena, izbjeglica iz Istočne Bosne, od koje sam često kupovao ljekovite trave, uglavnom čubru (majčinu dušicu), ponudi mi da kupim presadu neke biljke. Ja u prvom momentu nisam bio zainteresiran, dok mi ta dobra žena ne reče: „Kupi bolan, ovo ti je Ćabenski Bejturan; spomenućeš me“. I evo sada je spominjem, neka je rahmet njenoj duši’‘, započinje svoju priču Fetahagić.
Pojašnjava da atribut „ćabenski“ kod nas podrazumijeva različite stvari i predmete koje su, obično kao uspomena, donesene pri povratku vjernika muslimana sa hadža u sveti grad Meku. Te stvari se posebno cijene i čuvaju.
”Postoji predaja da su prije više stotina godina bosanske hadžije primijetile oko Haremi Šerifa u Meki zasađene njima nepoznate biljke, grmlje, aromatičnog mirisa koji rastjeruje insekte. Te su tada, neki od hadžija tu biljku donijeli u Bosnu odnosno Sarajevo gdje se dobro primila. Narod je nazva „Ćabenski bejturan“. Tako je ljekoviti bejturan postao korisni ukras bosanskih bašči i avlija i ušao u sevdalinku pjesmu („Bejturane Bog t’ ubio grane“) i književnost (Alija Nametak, pripovijetka „Garonja“, Pero Zbac “Miris bejturana”) ”, kaže sagovornik.
Sam naziv bejturan, prema Abdulahu Škaljiću („Turcizami u bosanskom jeziku“), potiče od turskog i arapskog naziva abeyturan za biljku Artemisia annua. U našem jeziku je prvi glas „a“ izbačen. Na turskom jeziku bejturan se zbog njegovog iskustveno dokazanog ljekovitog, antivirusnog i antiinsektivnog dejstva najčešče naziva „Peygamber süpürgesi“, što znači „pejgamberova metla“ (Poslanikova metla), pojašnjava Fetehagić.
Govoreći o vrstama i upotrebi pelina kaže da su u našim krajevima dobro poznate dvije ljekovite vrste pelina: Pelin, gorki, (lat.Artemisia absinthum) i Bejturan, Pelin slatki (lat. Artemasia annua). Botanika, veličanstvena nauka o biljnom svijetu, klasificira sve peline u rod bilja (genus) „Artemisia“, a koji spada u zajedničku porodicu (familiae) koja se stručno naziva „Asteraceae“. Njihov latinski naziv “Artemisia” je izveden od mitološkog imena Artemida, (lat. Diana), za koju se vjerovalo da je boginja Mjeseca, zvijeri i lova, kao i zaštitnica djevojaka, svadbe i poroda.
Nastavljajući priču o pelinu Fetehagić kaže sa se od davnina bejturan koristio kao lijek.
”Vremenom je i kod nas zaboravljen, ali se posljednjih godina opet otkriva njegova blagotvorna ljekovitost. Bejturan je bogat brojnim ljekovitim sastojcima od kojih je najčešće spominjan i korišćen artemisinin. To je prirodna supstanca sa tačno utvrđenom hemijskom formulom. Naučno je dokazano da je artemisinin u bejturanu aktivna supstanca koja djeluje protiv virusa, bakterija, parazita, gljivica. Ostali vrijedni sastojci bejturana su karvakol, kamfor, luteolin, kvercetin, ali i oligo elementi: magnezij, fosfor, kalcij, hlor, bakar, kalij. Zato su njegova ljekovita svojstva raznovrsna. U posljednje vrijeme se koristi i u terapiji nekih vrsta malignih bolesti. Ipak, mora se napomenuti, da u pelin sadrži i neke toksične spojeve, te da zato korištenje preparata od slatkog pelina, kao i svakog drugog lijeka mora biti pod nadzorom ljekara”, ističe Fetehagić.
I smještajući ovaj razgovor u aktuelni kontekst korone, zbog čega je i upriličen, Fetahagić insertira da je Artemisia annua – Bejturan dokazano sredstvo za jačanje imuniteta.
Tokom proteklih mjeseci trajanja pandemije uzrokovane korona virusom, odnosno bolesti Covid-19, u popularnim informativnim medijima se pojavilo mnogo članaka o korištenju slatkog pelina i raznih preparata iz njega u borbi protiv ove bolesti. Također su se u biljnim apotekama pojavili razni preparati od ove ljekovite biljke.
”Čovjek se, normalno, upita: da li to učestalo spominjanje slatkog pelina zadnjih dana, kao efikasnog sredstva za pojačanje imuniteta protiv Covid-19, indicira rezigniranost društva u oficijelnu medicinu!? Naravno to ne smije tako shvatiti. Obratno, mora se razumno prihvatiti činjenica da smo se suočili sa bolešću koju nosi mnogo nepoznanica. Ciklično povećanje i pad broja oboljelih, pa ponovno povećanje oboljelih, ovih dana su kod mnogih ljudi umanjila optimizam u to da će savremena nauka relativno brzo stati u kraj pandemiji uzrokovanoj novim korona virusom. Ali i običan čovjek mora imati na umu da sve ima svoj tok, rok i vrijeme. Pa tako i otkrivanje novih lijekova za koje prema riječima stručnjaka, treba najmanje 10 godina da se pojave na tržištu”, inženjerski razložno pojašnjava Fetahagić dileme, nedoumice i nestrpljenje prisutno u javnosti tokom pandemije Covid-19.
I vraćajući se na priču o plemenitom bejturanu, ćabenskom bejturanu, naglašava da je dokazano i iskustveno i naučno da je on korisna i ljekovita biljka naših prostora. Ukras naših avlija i bašči.
”Istovremeno je naučno dokazano da on sadrži niz ljekovitih supstanci, a posebno artemizinin koji je efikasan u liječenju malarije. Tradicijska iskustva i moderna naučna istraživanja se u potpunosti slažu da u bejturanu, odnosno slatkom pelinu, kao i u mnogim drugim biljkama postoje ljekoviti sastojci koji pomažu u liječenju različitih bolesti- objašnjava Fetehagić, uz poruku da ga je zato ga je dobro imati u svojoj okolini, bašti, vrtu ili bar pokušati ga u saksiji uzgajati na balkonu. Udisati njegov aromatični miris koji tjera dosadne insekte i daje čovjeku dobro raspoloženje i pozitivnu energiju. A možete, ako želite, napraviti i blagi čaj sa medom za pojačanje vašeg imuniteta, ali samo prema uputstvu iskusnih travara”, poruka je ing hemije Tarika Fetehagića, kojeg profesionalni istraživački duh hemije kao nauke motivira da stalno istražuje, spajajući ugodno i korisno, edukativno i za zdravlje blagotvorno.
Brojne su egzotične i rijetke biljke u njegovom vrtu, bašti, gdje sa suprugom Arifom, koja je također ing hemije, ima, iako u penziji, aktivan angažman uzgoja biljaka, a onda i pripreme raznovrsnih plodova i aromatičnog bilja za zimu.
Na kraju razgovora Fetahagić je imao i ovu poruku, popiti piće Pelinkovac s kafom nije nikakva profilaksa protiv Covid-19, ali ako nekoga ili nekome ta, kombinacija napitaka, uz dodatnu čašu vode, opušta i godi mu neka izvoli. Živjeli i Uzdravlje! À votre santé!
Izvor: Fena
