Danas je u Sarajevu organiziran 10. međunarodni naučni skup “Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“, čiji je cilj pokušati iznaći odgovore i rješenja s kojima se BiH susreće na domaćem i međunarodnom planu, s posebnim fokusom na pitanja kakva će uloga i pozicija BiH i Bošnjaka biti u narednoj deceniji, javlja Anadolu Agency (AA).
Riječ je o skupu u organizaciji Instituta za bošnjačke studije BZK ”Preporod“.
Međunarodni naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci inicirao je 2010. godine Institut za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“, a prvi put održao se 2011. godine u Sarajevu. Od samog početka, naučni skup za cilj je imao bavljenje ključnim pitanjima u vezi s Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima iz različitih oblasti društvenih i humanističkih nauka, uključujući i interdisciplinarna istraživanja.
Sagledavanje ovih pitanja ključno važnih kako u povijesnom, tako i u savremenom smislu zahtijeva pristupe iz različitih oblasti društvenih i humanističkih nauka, a posebno (abecednim redom): antropologije, demografije, ekonomije, etnologije, filozofije, folkloristike, historije, kulturne historije, odnosno historije književnosti, umjetnosti, kulturoloških studija, lingvistike, pedagogije, politologije, prava, psihologije, sigurnosnih studija, sociologije, umjetnosti u svim oblicima.
Istraživanja iz svih ovih i drugih sličnih oblasti dobrodošla su u razumijevanju postavljenih tema naučnog skupa, uključujući posebno interdisciplinarna istraživanja koja se, temeljem svoje predmetne veze s Bosnom i Hercegovinom i Bošnjacima, mogu podvesti pod ime bosanskih / bošnjačkih studija (studia bosniaca), naveli su organizatori.
Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture ”Preporod“, kazao je kako se naučni skup organizira deset godina što je u bh. uvjetima značajan kontinuitet, ali ipak uslovno rečeno mali u poređenju s kontinuitetom ”Preporoda“, koji postoji 117 godina.
”Prije deset godina ovaj naučni skup je organiziran sa ciljem da prije svega akademska zajednica odgovori kako na povijesna, tako i na aktuelna pitanja u vezi s Bošnjacima kao narodom i BiH kao našom domovinom. Za ovih deset godina, a riječ je o svojevrsnom jubileju, na ovom naučnom skupu izlagalo je oko 300 izlagača i u zbornicima radova objavljeno jednako toliko radova“, pojasnio je Kodrić.
Riječ je o radovima iz različitih disciplina. Ove godine za učešće na skupu prijavilo se više od 60 učesnika iz BiH i inostranstva iz različitih disciplina, a svi oni se referiraju na tri ključne teme.
S tim u vezi, 10. međunarodni naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci – Izazovi povijesnog trenutka organiziran je u okvirima tri tematska panela (1. Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija; 2. Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona; 3. Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 godina poslije).
”Narod koji je doživio genocid ima ne samo potrebu već i obavezu govoriti o tome genocidu, ali ne samo u smislu svakodnevnog govorenja i pamćenja nego i naučne artikulacije, naučnog bavljenja ovim pitanjima”, rekao je Kodrić.
Osvrnuo se i na Dejtonski mirovni sporazum, koji je jedna od tema, sporazum koji je bio izuzetno značajan ne samo u proteklom periodu nego i danas utiče na svakodnevne živote. Kodrić je naveo kako sporazum jeste zaustavio agresiju i rat u BiH, donio novo unutrašnje uređenje BiH i postoji golema društvena i naučna potreba da o tim pitanjima se akademski govori.
Dodao je kako je to jedan od razloga zašto je odabrano da se naučni skup održava na godišnjicu zvaničnog potpisivanja sporazuma u Parizu 1995.
Naveo je i kako je skup odavno planiran, ali je došlo do određenih izmjena i zbog pandemije koronavirusa.
Pojasnio je kako se današnja konferencija organizira u suženom formatu s ograničenim brojem neposrednih učesnika, njih petnaestak, što je uvjetovano pandemijskim uslovima.
Ipak, u toku je priprema Zbornika radova s ove konferencije, a on bi do sredine naredne godine trebao biti završen. U njemu će biti predstavljeni rezultati rada konferencije, oko 60 naučnih radova koji tematiziraju neku od tri središnje teme ovogodišnje konferencije.
Kodrić je naveo i kako je ova godina važna za ”Preporod“ jer se obilježava 30 godina obnove rada Bošnjačke zajednice kulture ”Preporoda“. Ovu godinu najavili kao godinu ”Preporoda“, a bilo je i planirano niz kulturnih i naučnih aktivnosti.
”Kada sumiramo rezultate, možemo reći da je godina bila izrazito uspješna pogotovo uzevši u obzir pandemijske okolnosti, ali i druge probleme u radu sa kojima se svakodnevno suočava Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’ pri čemu uvijek kako predsjednik ‘Preporoda’ imam obavezu istaknuti neriješen naš društveni status i neriješena pitanja finansiranja”, rekao je Kodrić.
Dodao je kako ipak uspijevaju organizirati značajne projekte za BiH, te izdvojio nekoliko edicija i enciklopedija.
”Svaka naša aktivnost je pobjeda protiv stanja u kojem se nalazimo i u tom smislu i poziv da se riješi pitanje društvenog statusa Bošnjačke zajednice kulture ‘Preporod’ i drugih organizacija kultura naroda BiH i naš temeljni problem – problem finansiranja“, rekao je Kodrić.
Prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik Organizacionog odbora 10. međunarodnog naučnog skupa Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci – Izazovi savremenog trenutka, kazao je kako su proteklih deset godina stekli rutinu i pokazali da u ozbiljnom poduhvatu postoji kontinuitet te da je to u bh. uslovima značajan uspjeh.
Ipak, žao mu je i što se skup ne može održati u formatu kako je prethodno planirano.
Naglasio je da ”Preporod” uspijeva ostvariti cilj da u predmet svog interesovanja kao kulturna institucija postavi pitanje mišljenja o vlastitoj državi BiH.
”Naše je uvjerenje i nada da će ovo epistemički iskorak ili saznavanje države BiH u svi njenim aspektima, povjesnim, kulturnim, ekonomskim, političkim i tako dalje dovesti do kognitivnog okreta u našoj zajednici i da će se stvoriti kvalitetna grupacija mislećih ljudi koji će moći državu BiH misliti u savremenim kategorijama i voditi je u budućnost”, rekao je Lavić.
Jedan od ciljeva je uključiti i što veći broj ljudi različitih znanstvenih profila te na znanstveni način govoriti o bitnim temama koje se tiču države BiH i njenog trenutnog stanja.
Osvrnuo se i na značajne datume u historiji BiH, pogotovo kada je riječ o novembru i decembru.
”Mi se ovim skupom želimo uklopiti u te povijesne tokove, misliti na adekvatan način i dati adekvatan odgovor. Prepoznavanje i oblikovanje bosanskog epistemičkog prostora, konteksta znanja o Bosni, preduslov je svih mogućih pothvata na uspravljanju države i civiliziranog ljudskog života u njoj. To je započeti posao generacija ljudi prije nas, za novu povijesnu dionicu postojanja Bosne i mi taj posao nastavljamo. Naša je dužnost da radimo na tome humanom cilju i da doprinosimo da svaki čovjek u Bosni bez obzira na svoje određenje uživa slobodu i dostojanstvo života”, rekao je Lavić.
Osvrnuo se i na Dejtonski mirovni sporazum istakavši kako on ima pozitivnih i negativnih strana. Dodao je kako se Dayton može posmatrati kao događaj kojim je zaustavljen rat u BiH, odnosno agresija Srbije, Crne Gore i Hrvatske na BiH.
”S druge strane Dayton je sporazum, u vojnoj bazi Wright-Patterson, u SAD-u, kojim je zaustavljeno oslobađanje RBiH od Miloševićevog režima“, rekao je Lavić.
Dodao je kako se sporazum ne može mijenjati, ali može Aneks 4, a svaki taj pokušaj izaziva negodovanje u susjednim zemljama.
”Aneks 4 je rezultat vojne sile i vojnog djelovanja na tlu BiH. Odnosno Aneks 4, je priznao ratna osvajanja na teritoriji BiH i ono što je silom instalirano. Republika Srpska, entitet u sastavu BiH, nije nastala pjevom ptica, nastala je ratnim zločinima i bacanjem u masovne grobnice Bošnjaka u Podrinju i Hrvata u Posavini. Imamo pred sobom strašan problem, kako riješiti nešto što je nastalo ratom, nesrećom, zločinima, stradnjem? Kako da u BiH stvorimo evropsku liberalnu građansku državu? Ako ostanemo u ovom stanju, kakvo je sada, ovo stanje koje je nastalo Aneksom 4, koji je rezultat želja Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, mi ćemo prepetuirati neprestan konflikt u BiH. Ovaj Aneks 4, koji je u Ustavu BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma producirat će takvo stanje da će iz ove zemlje otići sve što je mlado, zdravo i sposobno“, rekao je Lavić.
