Povodom zvanične inauguracije 46. američkog predsjednika (Joseph Robinette ‘Joe’ Biden Jr.), ekskluzivni gost programa ‘BH Radija – Odense’ izravno iz savezne države New York jeste bila prof.dr. Amra Šabić El-Rayess.
Prof.dr. Amra Šabić El-Rayess je profesorica na prestižnom i elitnom ‘Columbia University’, savjetnica je američke vlade po pitanju obrazovanja, sa višegodišnjim iskustvom u priznatim svjetskim kompanijama i organizacijama (Goldman Sachs, Deutsche Bank, UNDP, OSCE, UNICEF), inspirativni učesnik međunarodnih panel-diskusija na temu obrazovanja, etničkog progona, genocida, islamofobije, član BHAAAS (Bosanskohercegovačko-Američke Akademije Nauka i Umjetnosti) i autor naslova ‘The Cat I Never Named’, knjige-bestselera na američkom književnom tržištu o ratu, ljubavi i preživljanju i također knjige koja je nominacijom Američke Asocijacije Biblioteka izabrana za finalistkinju najbolje autentične knjige za mlade na nivou SAD za 2020. godinu.
U jednosatnom direktnom razgovoru za ‘BH Radio – Odense’ (jedini ‘live’ radio u Kraljevini Danskoj) profesorica Amra Šabić El-Rayess je kazivala o trenutnom stanju velike podijeljenosti i društvene disintegracije velike zemlje Amerike i da novoinauguriranom predsjedniku Bidenu neće biti nimalo jednostavno ujediniti podijeljenu američku naciju, u radijskom razgovoru je bilo govora o tome kako ponovno oživjeti zanimanje Amerike za BiH, o tome kako ojačati relacije BiH sa Amerikom i ostalim dobronamjernim svijetom, šta bh. dijaspora i u Americi i u Kraljevini Danskoj i širom svijeta kao ogroman potencijal znači u jačanju tih relacija.
Da li je zbog nereda u američkoj kući kojeg je ostavio prijašnji predsjednik Trump uopšte realno očekivati veći angažman Amerike u različitim svjetskim regionima uključujući i prostor Balkana i možda najvažnije od svega jeste šta Bosna i Hercegovina i šta bh. građani koji biraju svoje zvanične državne bh. predstavnike mogu i trebaju učiniti da započnu istinske promjene na bolje u samoj BiH nakon Bidenovog ustoličenja u 46. predsjednika Amerike.
Također je u radijskom razgovoru bilo govora i o velikom uspjehu naslova knjige ‘The Cat I Never Named’ (‘Mačka kojoj nikada nisam dala ime’), knjige koja je u stvarnosti autentična priča o dešavanjima u našoj domovini BiH i preživljavanju 1.100 dana brutalne opsade i bombardovanja rodnog Bihaća.
Kao vrsni talent fizike i matematike Amra Šabić El-Rayess 1996. godine odlazi u SAD, gdje ostvaruje svoj ‘američki san’ o čemu je bilo govora u ‘live’ programu ‘BH Radija – Odense, čije dijelove razgovora preuzima i objavljuje novinski portal BH Glas iz Danske.
BHR/BHG: Profesorice, u kakvom se trenutno stanju američkog društva i američke nacije dešava preuzimanje Amerike od strane novog predsjednika Bidena i njegove nove administracije? Da li je Amerika mentalno spremna za nove promjene?
Amra Šabić El-Rayess: Novi američki predsjednik Biden preuzima vodstvo Amerikom u dubokom stanju podijeljenosti i društvene disintegracije i na šta smo mi rijetki kritičari upozoravali da će se i desiti kada nam je vrlo brzo postalo jasno da Trump neposredno nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti (2016) ide na opasnu retoriku ekstremizma i podjele raznolikog američkog društva – uključujući posebno i rasne razlike, a što se na koncu moglo sasvim jasno vidjeti 6. januara divljačkim upadom Trumpovih pristalica u znamenitu zgradu američkog Kongressa na Capitol Hillu, što je također imalo za posljedicu da je i cijeli svijet shvatio ozbiljnost stanja u Americi. I Amerika je na jedan čudan način stigla u poziciju da bude upoređivana sa zemljama sa kojima se ni po čemu ne može porediti.
Ja sam također u jednom tekstu za ‘Al Jazeera’ (englesko izdanje) usporedila Donalda Trumpa sa Slobodanom Miloševićem iz 90’tih godina na našim balkanskim prostorima.
BHR/BHG: Nakon što novoimenovani predsjednik Biden u izvjesnoj mjeri uspije da relaksira tenzije u podijeljenom američkom društvu, mnogi bh. građani – posebno u Bosni i Hercegovini, ali dijelom i u dijaspori – očekuju da će Joe Biden svoju internacionalnu pažnju odmah posvetiti Bosni i Hercegovini.
Poznati su vaši susreti sa novim američkim predsjednikom, poznata je vaša bliskost sa prijašnjom državnom tajnicom i također predsjedničkim kandidatom i svojevremeno prvom damom Amerike – sa Hillary Clinton, bili ste i u kontaktu sa prijašnjim diplomatom i glavnim arhitektom Daytonskog Mirovnog sporazuma, Richardom Holbrookom.
Poznajete dakle Ameriku iznutra, ali poznajete također i mentalitet Bosanaca i Hercegovaca koji danas žive u Bosni i Hercegovini.
Čini se da javnost u Bosni i Hercegovini (u svakom slučaju onaj dio javnosti koji Bosnu i Hercegovinu smatra svojom domovinom) mnogo očekuje od nove američke administracije sa Bidenom na čelu. Jesu li ta očekivanja objektivna i realna?
Amra Šabić El-Rayess: U mojoj interakciji sa američkim političarima, ne samo koje ste vi pomenuli, već i sa drugim vrlo angažiranim i javnosti poznatim članovima američkog Kongressa poput Nancy Pelosi, Sean P. Maloney, Seth Moulton, svi su vrlo dobro upoznati i svjesni šta se u BiH dešavalo, svjesni su teške genocidne prošlosti naše zemlje, oni su također svjesni da Rusija kroz destabilizaciju BiH želi i da na ta mala vrata ostvari svoj utjecaj na Balkanu.
Međutim, ono što ljudi u BiH ne smiju zaboraviti i moraju što prije shvatiti jeste da se kod bošnjačkog naroda, kao većinskog naroda u BiH, mora probuditi svijest da smo mi tvorci svoje sudbine. I da mi sami (tj. ljudi koji žive dolje) moraju uključiti u predstavljanje solucija i rješenja – i rješenja koja su od interesa ne samo za BiH, već i u interesu Amerike.
Imamo prijatelje u novoj američkoj administraciji, ali ne možemo računati na druge da preuzmu odgovornost u rješavanju problema u BiH, jer nikome nije stalo do rješavanja problema koliko je stalo nama i da Bosna i Hercegovina uistinu bude cjelovita i funkcionalna država.
U više navrata za nekoliko naših bh. medija sam naglašavala i to činim i sada – da je Bosna i Harcegovina isuviše mala zemlja i daleko od zanimanja Amerikanaca, koji su zabavljeni sami sa sobom i uređenjem stanja u vlastitoj zemlji i u svojoj svakodnevnici.
Također sam naglašavala i to mišljenje imam cijelo vrijeme da unatoč Bidenovog prijateljskog odnosa naspram BiH – inicijative i promjene za bolju budućnost će ipak morati započeti iz BiH. Da bi bh. građani mogli očekivali pomoć od prijatelja izvan BiH moraju prije toga biti prijatelji sami sebi.
Samo bi ovdje željela upozoriti da je uistinu krajnje vrijeme da se bh. diplomatija što prije aktivira i postane na izvjestan način i agresivna, jer vremena nema za razbacivanje.
BHR/BHG: Upravo o faktoru vremena se naglašava sa više strana. Joe Biden je novi predsjednik Amerike, Donald Trump je prošlost, ali ‘trumpizam’ nije nestao. Preko 70 miliona ljudi je glasalo za Trumpa i njegovu ideju zatvaranja Amerike u Ameriku, što znači da postoji rizik da se ‘trumpizam’ vrati na vlast za 4 godine.
Stoga i jeste naše pitanje – obzirom da poznajete Ameriku i politički i naučno i kulturalno i uz mnoge poslovne relacije – šta dakle savjetujete bh. dijaspori i u Americi i ovdje kod nas u Evropi – na što ‘lobisti’ trebaju biti obazrivi kada zagovaraju interese Bosne i Hercegovine.
Član ste Savjetodavnog vijeća pri BHAAAS (Bosanskohercegovačko-Američke Akademije Nauka i Umjetnosti) i šta iz te pozicije možete savjetovati našim organizacijama, udruženjima, formalnim i neformalnim grupacijama?
Također, kako potaknuti i ‘probuditi’ bh. diplomatiju da bude puno aktivnija, pa i agresivnija u svom diplomatskom nastupu za Bosnu i Hercegovinu?
Amra Šabić El-Rayess: Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal u svojoj obrazovanoj dijaspori. To su djeca prve generacije bh. migranata/izbjeglica, koji iz objektivnih razloga nisu mogli djelovati ‘lobistički’ na način na kakav može njihova generacija potomaka. Mladi ljudi koji su rođeni u zemljama Zapadne Evrope i Amerike su puni znanja i volje da pomognu BiH, ali iz Bosne i Hercegovine mora postojati zainteresovanost da se ostvari kvalitetna komunikacija sa najkvalitetnijim dijelom naše dijaspore.
Trenutno imamo jedan vakuum u toj komunikaciji, kojeg svojom aktivnosti i kreativnosti treba da probudi bh. diplomatija! Ovo sve sada govorim iz vlastitog iskustva i moram priznati da sam na žalost u nekoliko vlastitih slučajeva se uvjerila da pojedini zvanični predstavnici Bosne i Hercegovine ovdje u Americi ne razumiju koliko je važno podržavati naše istaknute ljude i dijasporu općenito.
Prilikom izlaska moje knjige ‘The Cat I Never Named’ (septembar 2020), koja je već u startu izazvala pažnju američkih književnih kritičara, jedan od savjetnika bh. ambasade ovdje u Americi mi je kazao kako nije u redu da se Amerikanci obrazuju i opterećuju sa događanjima iz naše teške prošlosti kojima se bavi moja knjiga.
To je zapravo i bio moj razlog i moj motiv da se aktivnije uključim u komunikaciju sa javnim glasilima i da javno ukazujem na negativne primjere djelovanja bh. diplomatije i što se zaista mora mijenjati.
Samo za informaciju ću vam kazati da su o mojoj već pomenutoj knjizi sa velikim riječima hvale govorili moji prijatelji američki kongresmeni. Smatram da su i pisana riječ i knjiga vrlo važan vid diplomatije.
BHR/BHG: Uistinu je primjetan jedan čudan odnos prema našoj vlastitoj prošlosti od nas samih, čak i pojedini mediji u BiH nerijetko imaju ‘relaksirajući’ odnos prema prošlosti u smislu da se ne treba previše potencirati vraćanje natrag u prošlost, čak se nekada može čuti i izraz ‘ekstremizam’ za one koji zagovaranje njegovanje ‘kulture sjećanja i pamćenja’?
A kako smo razumjeli prije svega nekoliko dana ste i vi sami bili izloženi verbalnom napadu i provokacijama povodom jedne međunarodne prezentacije?
Amra Šabić El-Rayess: Ja se u svojoj knjizi u završnom dijelu posebno i specifično zahvaljujem borcima Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su svojim životima branili svoje domove, svoje gradove, svoju zemlju, vlastiti narod. Da nije bilo boraca ARBiH ni mi danas ne bi sjedili ovdje i vodili ovaj razgovor, svi bi vjerovatno skončali u projektu etničkog ‘čišćenja’.
Zato moja beskrajna zahvalnost ovim odvažnim ljudima od Bihaća do Sarajeva, na kraju krajeva – i ovaj razgovor koji vodimo putem vašeg radijskog programa je također u cilju učvršćivanja sjećanja na našu tešku, ali i u dosta slučajeva slavnu prošlost.
Jeste, tokom jedne međunarodne panel-diskusije organizovanoj u Austriji od strane Univerziteta u Klagenfurtu se desio jedan incident ili upad u ovu prezentaciju nekoga od tzv. ‘velikosrpskih blagopoklonika’.
Međutim, ja vam moram priznati da ja uistinu mirno spavam, jer je moja savjest čista, sve što govorim na ovim javnim diskusijama je zasnovano na istini i činjenicama.
BHR/BHG: U jednom razgovoru za bh. medije iz BiH se moglo čuti kada ste govoreći o značaju stvaranja relacija tj. lobiranja za naše domovinu posebno naglasili jednu važnu lekciju koje ste vi odmah naučili po dolasku u Ameriku i da tu lekciju svesrdno preporučavate i svima ostalima – uključujući i bh. diplomatiju.
A to je da dobre relacije treba stvarati dok neki važni ljudi ne postanu važni.
Onoga trenutka kada je neko postao neko i nešto tj. važan – onda je vrlo teško doći do te osobe ili tih ljudi koji su postali važni.
O tome vrlo često govorimo ovdje u bh. zajednici u Kraljevini Danskoj i vrlo rado podsjećamo da ima naših udruženja (npr. UDRUŽENJE BOŠNJAKA LOGORAŠA ODENSE) sa kojima se evropski parlamentarci konzultiraju u vezi dokumenata/rezolucija u Evropskom Parlamentu (primjeri rezolucija o ratnom zločincu Šešelju i o Daytonskom mirovnom sporazumu).
Međutim, za takvo nešto treba jedan povjerljiv odnos koji se gradi godinama.
Isto tako, primjetno je da među našim mladim akademicima, univerzitetski obrazovanim ovdje u Kraljevini Danskoj, postoji sve veći interes za dodatno unaprijeđenje naše zajednice u Kraljevini Danskoj kroz različite vrste kontakata – i u našem danskom okruženju i izvan Kraljevine Danske.
Otuda i nastanak akademske udruge ‘Danska-Bosna i Hercegovina’.
Amra Šabić El-Rayess: Ja sam tu lekciju o stvaranju ‘relacija na vrijeme’ uistinu naučila vrlo rano, jer kada sam stigla u Ameriku 1996. godine, stigla sam potpuno sama. Započela sam od nule da gradim svoj život. Obrazovanje je bila moja ideja vodilja u životu, ali pored obrazovanja jedna vrlo važna stvar jeste da se izgradi jedan fin odnos i mreža poznanstvava, koja su vrlo bitna.
Moj vrlo dobar prijatelj, američki kongresmen Sean Malony, mi je kazao da je ispred američkog Kongressa otišao u BiH na osnovu prijateljstva sa mnom.
Jeste, relacije među ljudima se dosta dugo grade, ali ih onda treba i paziti kada se ostvare. Stoga ja i dan-danas u digitalnom vremenu mnogim mojim prijateljima svojeručno napišem razglednicu, koja ima svoj značaj, jer se zna da je lična i da želi očuvati ili jačati uspostavljene relacije.
Dobro je i drago mi je da i u vašim zajednicama nastaju vaša akademska udruženja koja će jačati kontakte sa ljudima u danskom društvu. Ja sa svoje strane stojim na raspolaganju za evt. susrete i razmjenu iskustava i stvaranja inspiracije za još učinkovitije djelovanje u našim lokalnim zajednicama.
BHR/BHG: Profesorice, u Americi također postajete američki-planetarno poznati sa svojim naslovom ‘The Cat I Never Named’, koji postaje istinski bestseler na probirljivom američkom tržištu.
‘Mačka kojoj nikad nisam dala ime’ (bosanski prijevod) je istinita priča o ratu, genocidu, mržnji, islamofobiji, istrajnosti, preživljavanju u svome rodnom i herojskom Bihaću, ljubavi, porodici, obrazovanju…
Na vašem FB profilu smo mogli pročitati da je ‘Mačka kojoj nikada nisam dala ime’ izabrana kao finalistkinja za najprestižniju književnu nagradu za najbolju istinitu knjigu koja je objavljena u SAD u 2020. godini za mlade – i da je to nagrada koju dodjeljuje Američka Asocijacija Biblioteka – a što u stvarnosti znači da nominacija vaše knjige znači da će knjiga sada biti uvrštena u stalni katalog američkih biblioteka i da postaje nastavni materijal američkih škola!
Ispred našeg radija i našeg novinskog glasila, ispred naših zemljaka najiskrenije čestitke ovdje iz Kraljevine Danske!
Na vašem profilu su se mogli pročitati dijelovi vaše knjige – posebno puno emotivnih reakcija je izazvao onaj dio u kojem opisujete vaš prvi susret sa Amerikom prilikom slijetanja na američko tlo?
Amra Šabić El-Rayess: Jeste, knjiga je kako sam ranije kazala već prilikom svoga objavljivanja u septembru mjesecu izazvala pozitivne kritike. I tačno je – upravo ovaj detalj koji pominjete – čekanje u redu nas novopristiglih imigranata kada američki državni carinik uzima moj tadašnji bh. pasoš sa ljiljanima i dugo, predugo gleda u isti.
Ja, kao mlada djevojka, slomljenog srca, slomljene duše, nisam mogla tada vjerovati ljudima zbog ratnih iskustva, sa velikom nervozom očekujem odgovor američkog graničnog službenika.
Uniformirani službenik, vraćajući moj pasoš natrag, kazuje da je dugo gledao u moj pasoš zato što je prvi put vidio bh. pasoš i da mu je žao bilo vidjeti šta se sve dešavalo u Bosni i Hercegovini, ali da se više ne trebam bojati, jer sam sada na sigurnom. Naravno, poželio mi je i dobrodošlicu u Ameriku. I od tog momenta započinje ostvarenje moga ‘američkog sna’.
Naravno, nama koji imamo sličnu ratnu prošlost je lako dirnuti srce sa ovim detaljima, ali ostaje pitanje kako ćemo privući one koji nisu iz BiH da čitaju o našoj teškoj prošlosti. Zato mi je drago da je književni svijet u Americi prepoznao vrijednost ove knjige.
U Americi godišnje izlazi na milion knjiga – među stotinu nominiranih, moja knjiga je izabrana u finale među 5 najboljih i ovdje mi je posebno značajno da će moja autentična priča, muslimanke i Bošnjakinje, biti u finalu 25. januara, ali već je sada, kao nominirana knjiga finalistica, uvrštena u katalog američkih biblioteka i nastavni materijal američkih škola.
A šta će biti 25. januara – to ću vam svakako javiti.
BHR/BHG: Naši zemljaci i u Kraljevini Danskoj i diljem svijeta se nadaju pobjedi 25. januara, mada je i sam ulazak u finale među 5 najboljih naslova ogroman uspjeh i stoga još jednom najiskrenije čestitke!
Svim našim slušateljima i čitateljima našeg novinskog portala servisna informacija da se knjiga ‘The Cat I Never Named’, kao kandidat za knjigu godine u Americi, može naručiti i putem danskog portala ‘SAXO – LÆS, LYT, LEV’.
Profesorice, pri samom koncu našeg današnjeg razgovora i jedno ekskluzivno pitanje: Kada ćemo vas vidjeti u američkom Kongressu kao američkog parlamentarca?
Amra Šabić El-Rayess: Prije svega veliko vam hvala na tako lijepim i iskrenim čestitkama za moju knjigu, mnogo mi to naravno znači, a kada ću biti u američkom državnom parlamentu?
Ekskluzivan odgovor na ovo ekskluzivno pitanje ću vam dati onoga trenutka, ako se odlučim na takvo nešto! Ponudu za kandidaturu od strane američke Demokratske partije (koja je i partija predsjednika Bidena) sam imala 2016. godine, koju sam zbog svojih poslovnih projekata morala odbiti.
Nikada se čovjek u životu ne može zareći da nešto neće učiniti, još uvijek sam zauzeta poslom i drugim stvarima, ali ponavljam: ako donesem odluku o mom političkom angažmanu u Americi, obećavam ekskluzivni interview za vaš radio u Danskoj!
BHR/BHG: Profesorice, na koncu ovoga razgovora vam se želimo od sveg srca zahvaliti na svemu onome što ste učinili i činite za Bosnu i Hercegovinu i narod kome pripadate. Narod kome pripadate i narod kojem je bilo namijenjeno biološko uništenje ipak i hvala Bogu nije nestao i čak šta-više isti taj narod je izrodio takve dragulje i bisere na koje smo samo tako ponosni.
Profesorice, vaša završna poruka našim zemljacima ovdje u Kraljevini Danskoj?
Amra Šabić El-Rayess: Hvala vama na srdačnom i prijateljskom razgovoru, hvala na svim lijepim upućenim riječima, vašim glasilima želim da nastavite sa svojim uspješnim radom, jer radite vrlo važne stvari.
Mojim i našim zemljacima i u Danskoj i na svim drugim mjestima želim kazati da bezrezervno ulažu u znanje, jer znanje je moć!
To je univerzalna poruka, koja nikada nije naodmet za podsjetiti: obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje!
Razgovor vodili i obavili: Mensur Graca i Meho Selman.
Cijeli jednosatni razgovor sa prof.dr. Amrom Šabić El-Rayess u 534. emisiji radijskog programa ‘BH Radija – Odense jeste moguće poslušati na linku: http://bhglas.dk/2021/01/19/534-emisija-bh-radija-odense/
