Hobotnica je iznimno stvorenje i to ne samo zbog osam krakova, tri srca, plave krvi, tinte, sposobnosti skrivanja i tragične činjenice da ugine nakon parenja.
Studija brazilskih naučnika, objavljena u četvrtak, pokazuje da ta životinja, već smatrana najpametnijim beskičmenjakom, ima dvije faze sna koje se izmjenjuju vrlo slično onome kako se izmjenjuju faze sna kod čovjeka, a možda čak i sanjaju.
To otkriće, kažu naučnici, daje nove dokaze da hobotnica ima kompleksnu i sofisticiranu neurobiologiju na kojoj počiva podjednako sofisticirani raspon ponašanja, dok istodobno pruža dublji uvid u evoluciju sna, presudnu biološku funkciju.
Od ranije se zna da hobotnice spavaju i mijenjaju pri tom boju.
U novom istraživanju naučnici su proučavali posebnu vrstu hobotnice Octopus insularis u laboratorijskim uvjetima. Utvrdili su da su promjene boje povezane s dva različita stanja spavanja – “tihim snom” i “aktivnim snom”.
Tokom tihog sna hobotnica je bila mirna s biljedom kožom i stisnutim zjenicama. Tokom “aktivnog sna” mijenjala se boja kože i pokreti očiju uz istodobno stiskanje pipaka i tijela uz trzaje mišića.
Uočeno je da se ti ciklusi ponavljaju tokom spavanja.
“Tihi san” prosječno je trajao oko sedam minuta. Nakon toga slijedio je “aktivni san” u trajanju manjem od minute.
Ti su ciklusi nalikovali, kažu naučnici, na izmjene faza spavanja kod čovjeka, sisavaca, ptica i reptila – REM faze sna obilježene brzim pokretima očiju i non-REM faze sna.
U REM fazi sna zbivaju se živopisni snovi dok se oči brzo kreću, disanje postaje neujednačeno, srce brže kuca i mišići se paraliziraju kako ne bi djelovali na osnovu snova. Non-REM faza sna obilježena je dubljim spavanjem i s manje snova.
Voditeljica studije Sylvia Medeiros kaže da otkriće sugerira da možda hobotnice snivaju ili imaju neko iskustvo slično snovima.
“Ako hobotnice sanjaju malo je vjerovatno da se radi o kompleksnim simboličnim zapletima kao kod čovjeka”, kaže Medeiros, doktorandica neuronauke na Institutut za mozak Saveznog univerziteta Rio Grande do Norte.
“‘Aktivni san’ kod hobotnice vrlo kratko traje, od nekoliko sekundi do jedne minute. Ako u toj fazi ima snova prije se radi o nečemu nalik na kratki videoisječak ili čak i GIF”, dodaje Medeiros.
Naučnici nastoje bolje razumijeti porijeklo i evoluciju sna. Zbog toga što je posljednji zajednički predak kičmenjaka, među kojima i čovjeka, i glavonošaca, uključujući hobotnica, živio prije više od pola milijarde godina malo je vjerovatno da su slični obrasci sna stvoreni prije njihova evolucijskog razlaza, kažu Naučnici.
To bi značilo da se taj slični obrazac spavanja pojavio neovisno u dvije grupe.
“Istraživanja spavanja i snova kod hobotnica daje nam tačku za psihološke i neurobiološke usporedbe s kičmenjacima jer hobotnica posjeduje neke sofisticirane kognitivne odlike koje vidimo samo kod nekih kičmenjaka ali s mnogo drukčijom arhitekturom mozga”, kaže koautor studije Sidarta Ribeiro, utemeljitelj instituta za mozak.
Ribeiro dodaje da su ranija istraživanja pokazala da hobotnice, s najcentraliziranijim živčanim sistemom među beskičmenjacima, imaju iznimne sposobnosti učenja, uključujući sicanje prostornih i društvenih znanja, kao i sposobnost rješavanja problema.
“Spoznaje kako organizmi tako različiti kao što su čovjek i hobotnica dijele temeljne odlike poput ciklusa spavanja otvaraju nove puteve istraživanja kognitivnih sposobnosti životnijna i puteve za razumijevanje općih načela koja utiču na oblikovanje mozga u tim grupama vrlo inteligentnih bića”, kaže Medeiros.
Izvor: Hina
