Švedska je u četvrtak predstavila zakon kojim pooštrava pravila za trajna useljenja u zemlju, a trajnima proglašava privremene mjere, uvedene tokom migracijske krize 2015. radi ograničenja prihvata izbjeglica.
Plan zakona socijaldemokratske vlade udružene sa Zelenima, treba zamijeniti privremeni zakon na snazi od 2016. i produžen 2019. zbog nepostizanja konsenzusa o trajnom zakonu.
Prema planu, izbjeglice bi dobile trogodišnju dozvolu boravaka koja može postati stalna dozvola boravka ako ispune određene zahtjeve poput znanja švedskoj jezika i dostatnih prihoda.
Švedska prihvatila najviše izbjeglica 2015.
U odnosu na svoje stanovništvo, Švedska je zemlja Evropske unije koja je prihvatila najviše izbjeglica 2015. s više od 160.000 dolazaka, među kojima su brojni Sirijci.
U deset godina, zemlja s 10,3 miliona stanovnika je pružila azil i omogućila spajanja porodica za 400.000 ljudi, prema podacima imigracijskih centara.
Dok raste protuimigracijska stranka Švedski demokrati, glavne švedske stranke, među kojima socijaldemokrati na vlasti, napravile su u posljednjih pet godina zaokret prema strožijoj politici što je rezultirao smanjenjem broja dozvola boravka.
Uz strožiju politiku, “Švedska više nije mamac za tražitelje azila”
“Uz taj plan, Švedska više nije mamac za tražitelje azila kao što je bila 2014. i 2015.”, izjavio je socijaldemokratski ministar za pitanja migracija, Morgan Johansson.
On je u četvrtak branio plan koji “dugoročno garantuje održivi regulatorni okvir i osigurava da načelo ograničenih dozvola boravka ne izazove nerazmjerne učinke”.
“Ta temeljna pravila su sukladna onima u većini drugih zemlja Evropske unije”, rekao je na konferenciji za novinare.
U novom zakonu će postojati i obaveza osiguranja potreba članova porodice tokom podnošenja zahtjeva za spajanje porodice, koja je uvedena privremenim zakonom.
Godinu i po prije parlamentarnih izbora u septembru 2022., čelnik protuimigracijske stranke Švedski demokrati (SD) Jimmie Åkesson kritikovao je odredbu u korist maloljetnika bez pratnje, kojima će biti dopušteno da se nastave školovati i bit će pokriveni “humanitarnom zaštitom”.
Sadašnji privremeni zakon, produžen 2019., ističe ovog ljeta. Novi zakon treba stupiti na snagu u julu nakon izglasavanja u parlamentu.
Izvor: Hina
