Naučna konferencija “Razvoj lingvističke bosnistike” održana je danas u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu povodom 50. godišnjice od osnivanja Instituta za jezik Sarajevo.
U okviru konferencije dodijeljene su plakete pojedincima koji su doprinijeli institucionalnom razvoju lingvističke nauke u BiH.
Dobitnici plakete su bivši direktori instituta Milan Šipka, Josip Baotić, Naila Valjevac, Ibrahim Čedić, Alen Kalajdžija, te vršioci dužnosti direktora Instituta Mevlida Karadža – Garić i Hanka Vajzović.
Kako je kazao direktor Instituta za jezik Jasmin Hodžić, ove godine Institut obilježava 100. godišnjicu rođenja poznate lingvistice Herte Kune, koja je utemeljila Katedru za historiju jezika na Filozofskom fakultetu te 100. godišnjicu rođenja Ismeta Smajlovića, 90. godišnjicu rođenja Alije Isakovića, te 30. godišnjicu od njegovog rječnika iz 1992. godine.
– Današnja konferencija će biti posvećena institucionalnom pristupu nauci o jeziku u BiH, gdje će pored djelatnosti instituta biti obuhvaćeni njegovo osnivanje, političke okolnosti, programski rad, a bit će riječi o akademiji nauka, lingvističkim društvima u državi, te o fakultetima koji se bave izučavanjem jezika – kazao je Hodžić.
Nešto više o radu ove institucije rekao je jedan od prvih uposlenika Instituta i direktor od 1984. do 1991. godine Josip Baotić. On naglašava da je društvena zajednica u početku imala izuzetno razumijevanje za rad instituta, koji je “trebao da ostvari zadatke jezičke politike u BiH”.
– Ta politika se zasnivala na tome da svi narodi BiH govore jednim jezikom i da razlike nisu takve da remete komunikaciju, a BiH je u to vrijeme bila izuzetno zainteresirana da se ta komunikacija ne tumači kao varijentska polarizacija prema drugim sredinama, nego da svi stanovnici govore po vlastitoj želji – izjavio je Baotić.
Vršiteljica dužnosti direktorice Instituta od 1996. – 1997. godine Hanka Vajzović jedna je od lingvista u BiH koji se zalažu da se u BiH govori jedan jezik.
– Insistiram na tome da je jezik jedan kao sredstvo komunikacije u BiH. Institut je posebno doprinio da se izborimo za posebnost bh. jezičkog standardnog izraza, a to bi otprilike bio današnji bosanski jezik, onaj koji ne ometa komunikaciju na prostoru nekadašnjeg srpsko-hrvatskog i hrvatsko-srpskog jezika, ali ima svoje posebnosti – kazala je Vajzović.
Podsjetila je da su se uposlenici Instituta u nekim boljim vremenima s entuzijazmom uključivali u različite naučno – istraživačke projekte, dok se danas traže diferencijalne crte kako bi se jezici odvojili, a rad se manje – više sveo na individualizam i pojednična istraživanja i pisanja.
Izvor: Fena
