Dezinformacije o ratu u Ukrajini, pandemiji i ostalim trenutnim zbivanjima predstavljaju prijetnju prije svega za starije korisnike WhatsAppa, Facebooka i ostalih društvenih mreža, tvrdi politolog specijaliziran za širenje lažnih informacija.
Generacija koja se nije stopila s digitalnim dobom najranjivija je na utjecaj lažnih vijesti, kaže Josef Holnburger, upravitelj njemačkog neprofitnog Centra za nadzor, analizu i strategiju, koji se bavi teorijama zavjere i ekstremističkim sadržajem.
Stariji ljudi, koji su u doticaj s platformama za razmjenu poruka, poput WhatsAppa došli kasnije u svojim životima, suočavaju se s emocionalno nabijenim sadržajem tokom ruske invazije na Ukrajinu, koji mogu uzimati zdravo za gotovo, rekao je Holnburger.
“Mislim da bi zato velik dio edukacijskih kampanja trebao biti usmjeren prema starosnoj grupi iznad 50 godina“, dodao je. Dužnosnici koji se žele baviti internetskim kampanjama dezinformacija i teorijama zavjere trebali bi se usredotočiti na starije korisnike interneta.
Takozvani “digitalni starosjedioci“, odnosno oni koji su odrasli sa snažnijim medijskim vještinama, mogu sa starijim članovima porodice razgovarati o mogućim rizicima korištenja interneta.
Problem nedostatka medijskih kompetencija nije toliko izražen među školskom djecom, smatra Holnburger.
Više od 60 stručnjaka, koji su učestvovali u anketi fondacije Vodafone u ljeto 2021., potvrdili su ovu procjenu. Rekli su da su stariji ljudi gotovo dvostruko ranjiviji na kampanje dezinformacija od adolescenata i mlađih odraslih ljudi (74 posto naprema 40 posto).
“Ljudi koji dezinformacije možda uopće ne percipiraju kao dezinformacije, nego (istinite) informacije, oni su na koje se najlakše može utjecati“, objasnio je Holnburger.
“U budućnosti ćemo trebati mnogo više savjetodavnih usluga za ljude koji u svom krugu prijatelja ili porodice imaju nekoga ko je potpao pod utjecaj teorija zavjere“, dodao je Holnburger.
BH Glas / Hina / Foto: PeopleImages / Getty Images / iStockphoto
