Evropske zemlje su u utorak počele sa istraživanjem neobjašnjivih curenja plina u dva ruska plinovoda koji prolaze ispod Baltičkog mora u blizini Švedske i Danske, u jeku energetske krize od koje se strahuje nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Nekoliko evropskih dužnosnika kaže da je u pitanju sabotaža vjerojatni uzrok, dok Rusija, koja je izgradila tu infrastrukturnu mrežu, nije to negirala, javlja CNN.
Norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland rekao je u utorak da početne informacije primljene o curenju ukazuju na “sabotažu”. Švedska premijerka Magdalena Andersson i njezina danska kolegica Mette Frederiksen izjavile su da je incident vjerojatno bio “namjeran”, ali su umanjile mogućnost vojne prijetnje.
U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao novinarima da se trenutno niti jedna opcija ne može isključiti.
Oba plinovoda bila su žarišne tačke u eskalirajućem energetskom ratu između evropskih prijestolnica i Moskve koji je porazio velike zapadne ekonomije, uzrokovao povećanje cijene plina i potaknuo potragu za nabavku alternativne energije.
Prema operateru plinovoda Nord Stream AG, trenutno nije moguće procijeniti “vremenski okvir za obnovu infrastrukture za transport plina”. U saopćenju kompanije dodatno se navodi da padovi pritiska u plinovodu sugeriraju da je došlo do fizičkog oštećenja.
Njemačke, danske i skandinavske sigurnosne vlasti pomno su pratile curenje u Baltičkom moru i istraživale uzrok, prema njemačkom ministru ekonomije Robertu Habecku, koji je također rekao da Njemačka nije pogođena snabdijevanjem energijom.
Švedska pomorska uprava izdala je upozorenje o dva curenja u plinovodu Sjeverni tok 1, nedugo nakon što je otkriveno curenje na obližnjem plinovodu Sjeverni tok 2.
Ni jedan plinovod nije dostavljao plin u Evropu u vrijeme kada su pronađena curenja, ali incidenti će poništiti sva preostala očekivanja da bi Evropa mogla dobiti plin preko Sjevernog toka 1 prije zime.
– Uništenje koje se istog dana dogodilo istovremeno na tri niza plinovoda u moru u sistemu Sjeverni tok je bez presedana. Još nije moguće procijeniti vrijeme obnove infrastrukture za transport plina – saopćio je mrežni operater Nord Stream AG.
Gazprom, kompanija pod kontrolom Kremlja s monopolom na izvoz ruskog plina plinovodom, odbila je komentirati jučerašnje curenje.
Rusija je smanjila isporuke plina Evropi preko Sjevernog toka 1 prije nego što je potpuno obustavila protok u augustu, okrivljujući zapadne sankcije za izazivanje tehničkih poteškoća. Evropski političari kažu da je to bio izgovor za prestanak isporuke plina. Novi plinovod Sjeverni tok 2 tek je trebao ući u komercijalne operacije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je svaki namjerni čin ometanja evropske energetske infrastrukture “neprihvatljiv i da bi “doveo do najsnažnijeg mogućeg odgovora”.
Profesor na Norveškom institutu za vanjske poslove koji se specijalizirao za rusku energetsku politiku Jakub Godzimirski kaže da su curenja mogla biti tehnički kvarovi, ali je rekao da postoji mogućnost sabotaže.
– Postoje neke naznake da se radi o namjernoj šteti i onda se morate zapitati ko bi profitirao od toga – kazao je evropski sigurnosni izvor, dodajući da je još prerano donositi zaključke.
Do curenja je došlo neposredno prije svečanog pokretanja Baltičkog plinovoda u utorak koji prenosi plin iz Norveške u Poljsku, što je dio napora Varšave da diverzificira snabdijevanje iz Rusije.
Norveška uprava za sigurnost nafte (PSA) pozvala je u ponedjeljak naftne kompanije da budu oprezne u vezi s neidentificiranim bespilotnim letjelicama viđenim kako lete u blizini norveških naftnih i plinskih platformi, upozoravajući na moguće napade.
Plovila bi mogla izgubiti plovnost ako uđu u područje gdje curi plin, a mogao bi postojati i rizik od zapaljenja ispuštenog plina iznad vode i u zraku, kaže Danska agencija za energiju, dodajući da nema sigurnosnih rizika povezanih s curenjem izvan zabranjene zone.
Danske vlasti zatražile su da se nivo pripravnosti Danske za sektor električne energije i plina podigne na viši nivo nakon curenja, što je korak koji bi zahtijevao pojačane sigurnosne postupke za energetske instalacije i postrojenja.
BH Glas / Fena / Grafika: DW
