Kao u epizodi političke drame Borgen, danska premijerka Mette Frederiksen u utorak će se boriti da opstane na vlasti na parlamentarnim izborima kojima bi se naposljetku najviše mogao okoristiti autsajder.
U političkoj areni podijeljenoj između 14 stranaka, ankete pokazuju da nijedan od dva glavna bloka ne može osvojiti većinu od 90 mjesta u danskom parlamentu Folketingu sa 179 mjesta.
Ljevičarski crveni blok predvođen socijaldemokratima premijerke Frederiksen prema anketama ima 49.1 posto glasova, odnosno može računati na 85 zastupnika.
Plavi blok desnih stranaka ima po anketama 40.9 posto glasova, što bi desnoj koaliciji trebalo osigurati 72 zastupnička mjesta.
“Ključno je osvojiti sredinu jer oni koji dobiju sredinu dobiju premijera”, kazao je Kasper Hansen, politolog sa Univerziteta u Kopenhagenu.
Nova stranka koja uzima glasove političkog centra su Umjereni (Moderaterne), koje vodi bivši liberalni premijer Lars Løkke Rasmussen. Ankete pokazuju da će njegova stranka osvojiti 10 posto glasova ili 18 zastupničkih mjesta, što je peterostruko povećanje podrške od septembra i iznenađenje za političke analitičare.
Rasmussen je odbio obećati podršku bilo kojem bloku prije izbora. Stranački kolega Jakob Engel-Schmidt rekao je da su “spremni raditi s kandidatom koji će omogućiti najširu saradnju za provedbu potrebnih reformi”. Umjereni žele reformirati zdravstvo i penzioni sistem.
Teški pregovori
U svojim nastojanjima da privuku često manje lojalno centrističko biračko tijelo, socijaldemokrati su najavili da žele vladati preko tradicionalnih političkih linija razdvajanja.
Desnicu predvode dva kandidata za premijera – konzervativac Søren Pape Poulsen i liberal Jakob Elleman-Jensen.
Ne bude li jasnog pobjednika u utorak, mogući dugi pregovori o formiranju vlade mogli bi ići u prilog Løkkeu Rasmussenu.
“On je žestok u pregovorima”, rekao je Agerup. “Može čekati dok neko ne pokaže na njega i kaže: ‘Vidi, da, ti bi mogao biti premijer.'”
Situacija je gotovo identična onoj u hit seriji Borgen, nazvanoj po sjedištu zakonodavne i izvršne vlasti u Danskoj, u kojoj čelnica imaginarne centrističke stranke suptilno manevrira kako bi postala premijerka.
Podijeljena populistička desnica
Socijaldemokrati, pojedinačno najjača stranka, pokušavaju “igrati na to da su oni prava stranka u nesigurnim vremenima”, navodi Rene Stubager, politolog sa Univerziteta Aarhus. Njihovo upravljanje pandemijom uglavnom je dobilo pohvale, uprkos posrtaju kad su naredili hitno ubijanje kunica zbog straha od mutiranog soja koronavirusa. Naposljetku se to pokazalo nezakonitim.
Socijaldemokrati predlažu porez na emisiju ugljika poljoprivrednom sektoru i povećanje plata u javnom sektoru, dok su njihovi saveznici većinom govorili o zaštiti bioraznolikosti te podršci djeci i ranjivim grupama.
Trenutna vlada pregovara s Ruandom o uspostavi centra u koji bi bili smješteni tražioci azila dok se obrađuju njihovi zahtjevi. Širom političkog spektra postoji konsenzus o potrebi očuvanja restriktivne migracijske politike pa se o tom pitanju ne raspravlja često.
“Postoji jasan konsenzus u parlamentu za striktne imigracijske politike”, kaže Hansen.
Očekuje se da će populistička protumigrantska desnica osvojiti više na ovim izborima, ali je podijeljena u tri stranke koje zajedno u anketama imaju 15.5 posto glasova.
“Moramo zaštititi i naše društvo, a to znači da ne možemo samo otvoriti granice”, rekao je 35-godišnji antropolog i pristalica socijaldemokrata Bjarke Rubow Jensen, sumirajući time prevladavajući stav u Danskoj, prenosi Hina.
BH Glas
