Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se pismom generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu nakon što je Vlada Republike Hrvatske zatražila prisustvo svojih vojnih pripadnika na teritoriji Bosne i Hercegovine.
“U vezi s razmatranjem mogućnosti produženja misije EUFOR Operacija Althea, kao i mogućih drugačijih rješenja koja uključuju angažman NATO saveza, želim vas obavijestiti da smo upoznati sa sadržajem pisma iz Vlade Republike Hrvatske oko njihovog eventualnog uključivanja i slanja vojnih snaga u Bosnu i Hercegovinu kroz NATO ili EUFOR misije”, kazao je Komšić.
On tvrdi da u pismu Vlade Republike Hrvatske postoji određeni broj krucijalnih neistina, podsjećajući da je Opći okvirni sporazum za mir u BiH ili Dejtonski mirovni sporazum potpada u kategoriju međunarodnih mirovnih sporazuma kojeg potpisuju države učesnice u ratu.
“Takvu definiciju, kasnije je potvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju iz Haaga, koji je rat u Bosni i Hercegovini utvrdio kao međudržavni oružani sukob”, kaže Komšić.
Dodaje da je takva činjenica, pravna i historijska, bila povodom odredbe člana 3. Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma (Povlačenje stranih snaga) s trajnim karakterom, a nikako privremenom ili jednokratnom (one-time) obavezom, saopćeno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH.
“Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prestale su važiti odredbe Splitskog sporazuma na kojeg se Vlada Republike Hrvatske poziva. Posebno je važno istaći da Splitski sporazum nema karakter međunarodnog sporazuma, jer se radi o jednokratnom dogovoru o vojnom djelovanju u specifičnim ratnim okolnostima”, stava je Komšić.
On smatra da bi stoga bilo veoma neprimjereno da NATO savez u svoju misiju u Bosni i Hercegovini ili da kroz misiju EUFOR Operacija Althea uključuje snage Republike Hrvatske, odnosno zemlje čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno u Međunarodnom krivičnim sudu u Haagu “kao dijelom udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao stvaranje etnički očišćenih dijelova BiH pod vojnom i političkom upravom susjedne Hrvatske”.
“Takve političke ambicije Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, suverenoj i nezavisnoj državi, postoje i danas, koje se nastoje ojačati i vojnim snagama. Čvrsto vjerujem kako razumijete razloge moga obraćanja te da će NATO savez donijeti jedinu moguću ispravnu odluku”, napisao je Komšić u pismu upućenom Stoltenbergu.
Kako su jučer objavili mediji, Hrvatska namjerava poslati svoje vojnike u mirovnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poslao je pismo Stoltenbergu kojim ga “upozorava” da bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugroženo ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH.
Hrvatski ministar navodi da ne postoje bilo kakve pravne i političke prepreke ili zabrinutosti za učešće Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a. Osim toga, ističe Grlić-Radman, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznika, već bi saveznika stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere, prenijeli su mediji pisanje portala istraga.ba.
BH Glas / Fena
