Većina ljudi je sada svjesna da ne biste trebali dijeliti kodove ili lične podatke strancima preko telefona. Uprkos tome, kriminalci i dalje uspijevaju prevariti klijente danskih banaka za dvocifren milionski iznos svakih šest mjeseci.
Najnoviji izvještaj Finans Danmarka, koji je industrijska asocijacija bankarskih institucija, pokazuje da je u prvoj polovini ove godine počinjena prevara za 35,3 miliona DKK, prenosi Ritzau.
To je nešto manje nego u prethodnoj polovini godine, kada je prevara iznosila 39,2 miliona DKK.
I nije to zato što su prevaranti manje uporni. Naprotiv. Ali tamo gdje su prošle jeseni uspjeli da zaustave 47 odsto prevara, brojka je 60 odsto u posljednjih šest meseci.
Problem je, međutim, što su prevaranti pronašli novu metodu u kojoj banke nemaju pojma o nevolji dok ne bude prekasno.
Pretvarajući se kao zaposlenik banke ili policajac na telefonu, ponekad je moguće natjerati žrtvu da se prijavi u svoju internet banku i prebaci novac na strani račun.
– Žrtvama se obično kaže da im je račun hakovan i da stoga moraju prenijeti novac na drugi račun koji im ne pripada.
– Izgleda kao bilo koji drugi transfer novca, pa stoga nema trenutnih alarma koji zvone u bankama, kaže Michael Busk-Jepsen, direktor digitalizacije u Finans Danmark.
Stoga apeluje da dvaput razmislite kada neko zove i pretvara se da je zaposlenik banke ili iz policije.
– Niko – ni banke, policija, Nets ili drugi – neće tražiti lične podatke kao što su NemID kodovi ili MitID prijave putem telefona, e-pošte ili SMS-a.
– Niti će od vas ikada tražiti da prebacite novac sa jednog računa na drugi, kaže on.
U prvoj polovini ove godine registrovano je oko 1.200 slučajeva pokušaja prevare putem takozvanog “socijalnog inženjeringa”.
Pojam pokriva slučajeve u kojima se korisnici privlače da daju informacije na osnovu lažnih e-poruka, tekstualnih poruka ili telefonskih poziva.
BH Glas
