Od 1980. godine, udio građana u Danskoj bez danskog državljanstva porastao je sa 1,9 posto na 10,5 posto.
Stroga pravila za državljanstvo posebno pogađaju djecu i mlade, pokazuje nova analiza Instituta za ljudska prava.
U Danskoj je posljednjih godina sve teže dobiti dansko državljanstvo. To znači da je opao udio stanovnika Danske sa danskim državljanstvom.
Posebno su djeca i mladi mlađi od 18 godina ti koji čine statistiku o udjelu potomaka bez danskog državljanstva.
Početkom 2023. manje od polovine svih potomaka u Danskoj mlađih od 18 godina nema dansko državljanstvo. To pokazuje nova analiza Instituta za ljudska prava.
“Državljanstvo daje pristup važnim pravima kao što je pravo glasa na općim izborima i putovanje u EU bez viza. Dakle, za pojedinca ima vidljive posljedice da je toliko teško dobiti državljanstvo u Danskoj“, kaže Louise Holck, direktorica Instituta za ljudska prava.
Dok su danska pravila o državljanstvu među najstrožima u Evropi, Evropska konvencija o državljanstvu obavezuje države učesnice da olakšaju pristup državljanstvu svim osobama koje su rođene i imaju stalni boravak u zemlji.
Danska ne ispunjava ovu obavezu. Djeca i mladi koji su rođeni u Danskoj nemaju lakši pristup državljanstvu od ostalih stranaca sa stalnim boravkom u Danskoj.
To je zato što u Danskoj prvo možete podnijeti zahtjev za trajnu boravišnu dozvolu, a zatim državljanstvo kada navršite 18 godina.
„Mladi ljudi koji su rođeni i odrasli u Danskoj trebali bi lakše dobiti dansko državljanstvo nego Danas. Zapravo, Danska se time obavezuje”, kaže Louise Holck.
Kako danas postoje pravila, djeca i mladi koji su rođeni i odrasli u Danskoj od roditelja bez danskog državljanstva moći će dobiti državljanstvo najranije sa 22 godine.
Prema Institutu za ljudska prava, Danska bi trebala dozvoliti djeci da samostalno podnose zahtjev za državljanstvo prije nego što napune 18 godina.
U Norveškoj je, na primjer, moguće da djeca samostalno dobiju državljanstvo sa 12 godina.
BH Glas
