Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt podnio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku svoj redovni izvještaj o implementaciji Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini.
U svom izlaganju, Schmidt je istakao da su formiranje zakonodavne i izvršne vlasti nakon općih izbora u oktobru 2022. godine i destabilizirajuća dešavanja u Republici Srpskoj dominirali u izvještajnom periodu (od 16. oktobra 2022. do 15. aprila ove godine). Skrenuo je pažnju na dinamiku formiranja vlasti na različitim nivoima, pa tako i u Federaciji BiH, koja je sedam mjeseci bila u pat poziciji između političkih blokova.
„To je postalo prijetnja funkcionalnosti entiteta zbog čega sam donio određene odluke u vezi s tim“, pojasnio je, dodajući da je nakon toga formirana funkcionalna Federalna vlada.
Secesionistička retorika RS-a
Dodao je da jedan od ključnih izazova punoj implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma predstavlja Republika Srpska.
„Secesionistička retorika čelništva se povećala. Predsjednik RS-a Milorad Dodik otvoreno zagovara nezavisnost i čak je otvoreno govorio o pridruživanju Srbiji“, rekao je Schmidt, dodajući da je posebno zabrinut zajedničkom izjavom koju su potpisale stranke u RS-u.
„Čini se da je ta izjava akcioni plan za secesiju“, istakao je.
Pozvao je Vijeće sigurnosti UN-a da ozbiljno shvati ove izazove principima Dejtonskog sporazuma.
BiH ne smije postati zemlja podijeljena na autoritarnost u jednom i demokratiju u drugom dijelu, istakao je visoki predstavnik.
Schmidt je dodao i da je problem pitanje državne imovine, ističući da je BiH jedina država koja nakon raspada Jugoslavije nije riješila to pitanje.
“Ako entiteti, kantoni i opštine sami nađu rješenje o ovom pitanju, svi će biti na dobitku”, rekao je.
Rat u Ukrajini i pandemija pogoršali su situaciju i traumatizovali građane BiH.
Mnogi kažu da su prestali pratiti vijesti o ratu u Ukrajini. Uz sve to, institucionalni resursi su neadekvatni i zato pozivam međunarodnu zajednicu da pomogne u liječenju traume društva.
Poricanje genocida u Srebrenici i dalje problem
Istakao je da je poricanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca i dalje problem.
„Istina, sjećanje i povjerenje su osnova za miran suživot. Bez toga, ova zemlja ne može preći iz postratnog društva u modernu, demokratsku naciju“, rekao je.
Kada je riječ o krivičnom gonjenju ratnih zločinaca, Schmidt je istakao da je BiH najnaprednija u regiji.
Smatra da školski nastavni planovi i programi koji su različiti u entitetima ne mogu pomoći u prevazilaženju ovih problema.
„Nejedinstvo i različite vanjske politike su, također, problem BiH. Bilo bi dobro kad bi se tri člana Predsjedništva bolje slagali“, rekao je.
Pozivajući se na Dejtonski mirovni sporazum, podsjetio je da etničke manjine koje ne pripadaju konstitutivnim narodima ne mogu biti imenovani na određene funkcije.
„Zato pozivam političke čelnike u BiH da riješe ovaj problem uvođenjem novih zakona i ustavnih odredbi protiv diskirimnacije u skladu s aneksom 4. Dejtonskog sporazuma“, rekao je.
Schmidt je u izjavi spomenuo i reisul-ulemu Huseina ef. Kavazovića.
“Njegove izjave slušaju mnogi i želim reći da postoji mnogo nesigurnosti i mnogi ljudi se ne osjećaju sigurni. Čelnik Islamske zajednice je lično iskusio napade i poniženja tokom rata i zaista cijenim kada govori o pomirenju i miru”, rekao je.
“Mi u međunarodnoj zajednici moramo obnoviti obećanje koje smo dali BiH 1995: Nikada više“, dodao je.
Na kraju je istakao da njegov izvještaj prikazuje određene problematične aspekte, ali ga, ipak, ne želi završiti bez nade.
BH Glas / Al Jazeera / Foto: Al Jazeera
