U haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu klanjana je dženaza-namaz i obavljen ukop uglednog bosanskohercegovačkog književnika i akademika Dževada Karahasana, javlja Anadolija.
Posljednjem ispraćaju je pored članova porodice, brojnih prijatelja, kolega i saradnika, prisustvovao veliki broj građana i javnih ličnosti, uključujući reisul-ulemu Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, sarajevskog muftiju Nedžada Grabusa, pjevača Dinu Merlina, profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Hilmu Neimarliju i brojne druge ličnosti.
Dženazu-namaz predvodio je reisu-l-ulemu ef. Kavazović, a potom se prisutnima obratio profesor Neimarlija.
“Rastajemo se s bošnjačkim, bosanskohercegovačkim i evropskim savremenikom, s izvornim misliocem, piscem i učiteljem koji nas je pola stoljeća darivao dragocjenim sposobnostima i zadaćama našeg vremena, doprinosima prošlosti i nadama budućnosti”, kazao je Neimarlija, napominjući da je Karahasan kao mislilac i pisac bio posebno predan zajedništvima i vezama ljudi i zajednica.
On je kazao da su Sarajevo, Bosna i Evropa geteovskog uznošenja života i strahopoštovanja prema trajnom, krajolici u kojima se dešavaju sudbine i odvijaju razgovori junaka u većini njegovih djela.
“Duhovni vidici u kojima on razgovara s misliocima i pjesnicima antičkog svijeta, muslimanskog Istoka i evropskog Zapada. Vjerovao je u spasonosne moći dobre književnosti.
Probudio je u novi život i nastavio najznačajniji razgovor evropskog Zapada i muslimanskog Istoka, razgovor Goethea i hafiza. U zavjetnim zadnjim rečenicama svog zadnjeg romana povezao je muslimansku dovu sa sokratovskim priznanjem: ‘Da mi je znati, samo da mi je znati'”, kazao je prof. Neimarlija.
Književnik Dževad Karahasan je preminuo u petak, 19. maja 2023. godine, u 70. godini. Karahasan je protekle dvije godine vodio bitku s teškom bolešću.
Dževad Karahasan rođen je u Duvnu 1953. godine. Autor je brojnih knjiga, eseja, drama… Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima, a jedna od najznačajnijih je Goetheova nagrada za književnost, koja nosi ime po najsvestranijem njemačkom književniku i misliocu Johannu Wolfgangu von Goetheu.
Rat u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatekao ga je na mjestu profesora, kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.
Predavao je na nekoliko europskih univerziteta kao gostujući profesor.
Pisao je drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra te učestvovao kao pozorišni reditelj.
BH Glas / Foto: Samir Jordamović / AA
