U centru Stockholma u Švedskoj danas je od 13 do 15 sati organiziran performans u povodu Dana bijelih traka. Na taj način bh. dijaspora u Švedskoj željela je odati počast stradalima i pokazati da dešavanja u Prijedoru od prije 31 godinu nisu i neće biti zaboravljena.
Organizator performansa održanog u samom jezgru Stockholma, na trgu između Švedskog parlamenta i Starog Grada, bio je Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj.
Blizu 150 djece i odraslih obučenih u crne kabanice sa bijelim trakama na nadlakticama u jednom polukrugu stajali su iza vijenca 102. ubijene djece sa njihovim imenima i godinama starosti. Sve vrijeme trajanja performansa, na švedskom jeziku objavljivana je glasovna naredba srpskih vlasti:
Građani Prijedora, srpske nacionalnosti, pridružite se vojsci i policiji ‘Srpske Republike Bosne i Hercegovine’, a građani muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave (čaršafe) i na ruke staviti bijele trake zbog vaše sigurnosti kao znak raspoznavanja, u protivnom snosit ćete teške posljedice.
Na ulicama koje vode do trga brojni bh. građani i njihovi prijatelji također su nosili bijele trake, cvjetove sjećanja uz dva Rollupp panoa postavljena na strateškim pravcima gdje su prolaznici mogli dobiti informacije o samom događaju, sve na švedskom jeziku, kao i letke sa istim informacijama i QR-kodom, povezanim direktno sa stranicom srebrenica.org.uk gdje su imali priliku dobiti još više podataka i pročitati o genocidu u Srebrenici te dobiti druge informacije vezanih za srpsku, a i hrvatsku agresiju na Bosnu i Hercegovinu, naveli su iz Saveza.
Kao i uvijek do sad kulturom pamćenja smo željeli odati počast i sa pijetetom se sjetiti nedužnih žrtava Prijedora i sjeverozapadne Bosne i Hercegovine, a da se nikad ne zaboravi – poručili su iz Saveza.
Održan je i stokholmski maraton kako bi poruku, barem i krajičkom oka, vidio što veći broj ljudi.
Adnan Mahmutović iz Banjaluke kaže da je Dan bijelih traka za njega jedan od najznačajnijih dana u historiji Bosne i Hercegovine pogotovo za one koji su proživjeli rat, genocid i etničko čišćenje.
Upravo zato što ovaj dan pokazuje koliko je jednostavno počiniti jedan toliko strašan zločin, ne što ga je samo jednostavno počiniti nego i zaboraviti. On je ogroman ali se vrlo lako zaboravlja, vrlo lako se pomete ispod tepiha i ljudi ga se više ne sjećaju, ne govore o njemu. Isto kao što je ova traka koju nosimo ovdje kao sjećanje na taj dan jednostavan simbol koji kojeg je tako lako napraviti, tako lako ga je i zaboraviti. Ali upravo zato smo mi kroz ovaj simbol, kroz ovaj dan, kroz ovo okupljanje apsolutno odbijamo da zaboravimo – kazao je Mahmutović.
Moamera Ramić iz Počitelja ističe da je za nju ovaj dan bitan iz razloga jer njen muž dolazi iz Prijedora.
Nas dvoje smatramo da je bitno da pričamo i učimo našu djecu o tome šta se dešavalo u Prijedoru nesrpskom stanovništvu tokom proteklog rata. Smatramo da je to važno, naša dužnost i odgovornost da upoznamo ljude širom svijeta o tome šta se dešavalo u Bosni i Hercegovini tokom proteklog rata i koji zločini su počinjeni – kazala je Ramić.
U organizaciji švedskih političara bh. porijekla, 31. maja je održan i seminar u Švedskom parlamentu pod nazivom ‘Internacionalni dan bijelih traka’ sa ciljem da i ta manifestacija postane tradicionalna.
Podsjećamo da su prije 31 godinu, 31. maja 1992. godine, tadašnje vlasti u Prijedoru naredile nesrpskom stanovništvu da na rukave prilikom izlaska iz svojih domova svežu bijelu traku, a kuće da obilježe bijelim čaršafima ili platnima.
Dio je to poruke emitovane na lokalnom Radio Prijedoru. To je bio jedan od uvoda u masovne zločine na području Prijedora. Ubijeno je 3.176 Prijedorčana, od čega 102 djece. Mnogi ubijeni još nikada nisu pronađeni.
Zločini u Prijedoru nisu počeli 31. maja 1992. godine već nekoliko dana ranije napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja. Muslimani iz Prijedora su zatvarani u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje. Stravične slike zatočenih muslimana u logorima koje su obišle svijet bile su i jedan od razloga formiranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
BH Glas / Hayat.ba
