Sedam od deset Danaca suzdržava se od izražavanja na društvenim mrežama zbog govora mržnje, pokazala anketa koju je sproveo institut Kantar Public u ime Amnesty International Denmark.
U istraživanju, 70 posto se u potpunosti ili pretežno slaže da ih govor mržnje na društvenim mrežama ponekad može natjerati da se suzdrže od govora, prenosi Ritzau.
To ima posljedice za demokratski razgovor, objašnjava Dina Hashem, koja je pravnica i politička savjetnica u Amnesty International Danskoj.
– Sloboda izražavanja je osnovno pravo i srž demokratskog društva. Stoga je društveni problem kada znamo da se ljudi suzdržavaju od govora, kaže ona.
Ona također ističe da govor mržnje ima ozbiljne psihološke posljedice za one koji su mu izloženi. Ovo uključuje PTSP, anksioznost, gubitak identiteta i promjenu ponašanja.
Zbog toga je Amnesty u utorak pokrenuo kampanju o govoru mržnje, koja nosi naziv “Mržnja šteti” (“Had skader”).
– Svrha kampanje je da se pruži bolji uvid u svoja prava i poznavanje svojih prava (u slučaju govora mržnje)
– Razgovaraćemo o tome kako da artikulišete problem govora mržnje, šta doživljavate i koje su psihološke posljedice, objašnjava Dina Hašem.
Prema Amnestyju, 2022. godine podneseno je 112 pritužbi na govor mržnje. Od toga je bilo osam osuđujućih presuda.
– Ovo je u potpunoj suprotnosti sa anketom Ministarstva pravde koja pokazuje da je 25.000 ljudi izloženo govoru mržnje, kaže Dina Hashem.
Ona smatra da brojke govore o tome da “naša sadašnja zakonska regulativa ne odražava naše društvo”. Zbog toga Amnesty također razmatra zakone kako bi istražio može li se nešto učiniti na tom planu.
Kampanja Amnestyja uključuje flajere, banere i video snimke kampanje sa ličnim nalozima nekih koji su bili izloženi govoru mržnje.
Razvijena je i društvena igra koja igrača upoznaje sa važećim zakonodavstvom i cjelokupnom sudskom praksom.
BH Glas
