Danski ministar za strance i integraciju Kaare Dybvad uputio je u javnu raspravu prijedlog izmjene jednog paragrafa u zakonu za strance (Lov 10) koji je prvobitno zabrinuo brojnu bosanskohercegovačku zajednicu u Danskoj, koja se vrlo brzo organizirala i izvršila pritisak na ministra, koji je na kraju morao promijeniti svoj prijedlog.
Prema prijedlogu zakona koji je ministar za strance i integraciju Dybvad predložio, predviđeno je da se paragraf 10 tog zakona (Lov 10) mijenja u Lov 40. LOV10 je predstavljao desetogodišnje pravilo koje se odnosilo na strance koji su dobili privremeni, ograničeni ili stalni boravak u Danskoj na osnovu azila, odnosno na izbjeglice. On se nije odnosio na ljude koji u zemlju dolaze iz ekonomskih razloga.
„Prema postojećem zakonu, osoba može otići u matičnu domovinu tek nakon deset godina boravka u Danskoj. Novim izmjenama zakona, odnosno tog paragrafa, predviđeno je da se to pravilo o deset godina predefiniše, i stvorila bi se mogućnost da se strancu poništi boravišna dozvola ukoliko ode u zemlju iz koje je izbjegao bez obzira da li ima privremeni, ograničeni ili stalni boravak“, pojašnjava najavljene izmjene za Al Jazeeru Azra Hasanbegović, članica Socijaldemokratske partije Danske i gradska vijećnica Vejlea.
Ministar za strance i integracije predložio je 26. oktobra Prijedlog izmjena novog zakona koji je razmatran u danskom parlamentu (Folketingu) i poslan je na razmatranje u Odbor za strance i integracije u kojem sjede predstavnici svih parlamentarnih stranaka.
Ona ističe kako je nakon toga reagirala bosanska zajednica u Danskoj putem svojih lokalnih organizacija, medija, nevladinih udruženja, pa je nakon pritiska ministar Dybvad gostovao na BH Radio Odense gdje je u razgovoru s ljudima shvatio da je prijedlog nepravedan prema ljudima, u prvom redu dobro integrisanoj bosanskoj zajednici, koji žive i rade 30 godina u Danskoj, i gdje su mnogi zasnovali svoje porodice, završili škole, fakultete, imaju posao, a većina njih i državljanstva.
„Nakon toga je došlo do male korekcije u prijedlogu, prema kojem se zakon ne bi odnosio na osobe sa stalnim boravkom. Takav zakon bi u najgorem slučaju pogodio vrlo mali broj ljudi koji nisu dobili stalni boravak. Ono što je najvažnije u svemu ovome jeste da ništa nije gotovo. Sve je sada u fazi rasprave u parlamentu, a ministar je priznao da je prijedlog bio greška, te je došlo do izmjene tog prijedloga“, kaže Hasanbegović.
Očekuje da će u drugom čitanju uslijediti žustra rasprava gdje će krajnje desničarske stranke, koje se protive imigracijama, pokušati progurati svoje politike, ali vjeruje da oni sa svojim glasovima ipak ne mogu ništa promijeniti, osim vratiti proces na početak, odnosno na doradu na Odbor za strance.
„Ako bi se desilo da se usvoje novi ministrovi prijedlozi onda se ne bi promijenilo ništa za nas, jer bi i dalje mogli slobodno putovati. U slučaju usvajanja prvobitnog prijedloga išlo bi se na neku višu distancu na sud za ljudska prava kako bi se poništio taj zakon jer se on protivi poštivanju osnovnih ljudskih prava“, ističe Hasanbegović.
Petar Sočević, Čapljinac iz redova partije Alternativet, koji danas živi i radi u Kopenhagenu, kaže da je najava izmjena i pooštravanja Zakona o strancima (L40) na neki način „poremetila sigurnost“ ljudi koji žive u Danskoj dugi niz godina na privremenom ili stalnom boravku, i čak može završiti retraumatiziranjem naših sugrađana.
„To bi na primjer pogodilo naše bosanskohercegovačke državljane koji ovdje žive 30 godina sa stalnom boravišnom dozvolom i mnogi imaju djecu, pa i unuke. Sada moraju strahovati od oduzimanja dozvole boravka ako žele putovati u Bosnu i Hercegovinu da posjete porodicu. To je potpuno neprihvatljivo“, kaže Sočević, koji ističe zadovoljstvo pritiskom izvršenim na vladu da preispita prvobitnu odluku i odustane od rigoroznih promjena.
Dakle, dodaje, riječ je o besmislenoj simboličnoj politici sa besmislenim posljedicama za sve ljude kojima se sada žele ograničiti kretanja i da žive u strahu od oduzimanja boravišne dozvole. Nažalost, to govori nešto o ljudskom pogledu, ili njegovom nedostatku, od strane vlade.
„U praksi, ova pravila su protivna evropskim ljudskim pravima slobodnog kretanja, zbog čega smo vladu stavili pod ogroman političkim pritisak da zaustave njihov zakon. Vjerovatno je kombinacija ovoga dovela do toga da je ministar za strance i integraciju Kaare Dybvad saopštio da će ljudi sa stalnim boravkom i dalje moći putovati na odmor i posjećivati zemlju iz koje su pobjegli, nakon 10 godina boravka u Danskoj“, kaže on.
Prema njegovom mišljenju, ovi koraci od strane vlade su potpuno nepotrebni.
„Već imamo neki od najsveobuhvatnijih pravila za državljanstvo u Danskoj, a sada bi zabranili ljudima koji imaju boravišnu dozvolu da posjete svoju zemlju porijekla. Nema smisla i simbolična je politika najgore vrste. Ali gdje ima volje ima i načina, i zadovoljan sam što smo svojim pritiskom uticali na vladu da preispita svoj pristup našim sugrađanima“, zaključio je Petar Sočević.
Kaare Dybvad, ministar za strance i integraciju u Danskoj, nakon pritiska brojne bh. zajednice u Danskoj, odlučio je promijeniti prijedlog najavljenih izmjena zakona i uputio je saopštenje za javnost u kojem je objasnio odluku.
„Slušao sam zabrinutost koju su izrazili brojni političari i privatne strane u vezi s tim da će prijedlog zakona, kako je predložen, također pogoditi strance s neograničenom dozvolom boravka, koji su imali dozvolu boravka u Danskoj 10 godina ili više. Važno je za vladu očuvati princip privremenosti i insistirati na tome da dozvola boravka za izbjeglice u principu prestaje kada više nema potrebe za zaštitom.
Stranac koji je imao dozvolu boravka u Danskoj 10 godina ili više i koji je ispunio stroge zahtjeve za neograničenu dozvolu boravka, po mom mišljenju, i dalje treba imati mogućnost putovanja na odmor u svoju domovinu ili prethodnu zemlju boravka bez rizika od gubitka svoje dozvole boravka. S obzirom na to, smatram da je najispravnije da se prijedlog zakona izmijeni tako da stranci s neograničenom dozvolom boravka, koji su imali dozvolu boravka u Danskoj 10 godina ili više, ne budu obuhvaćeni krugom osoba na koje se prijedlog zakona odnosi“, kazao je ministar.
Azra Hasanbegović na kraju ističe kako je potrebno ipak smiriti ljude, koji su se uplašili kada se ova priča pojavila u medijima i koji su pomislili da ih se preko noći može deportirati iz Danske.
„To nije moguće, to se neće desiti i ljudi mogu biti mirni“, poručila im je Hasanbegović.
BH Glas / Al Jazeera
