Popularna danska kraljica Margrethe II., koja danas, u dobi od 83 godine, napušta prijestolje, ima najduži staž među evropskim vladarima i posljednja je kraljica nakon smrti britanske Elizabete II. Umjetnica i okorjela pušačica u svojih pola stoljeća na tronu modernizirala je kraljevinu.
Na prijestolje je stupila kad joj je bila 31 godina, 14. januara 1972., nakon smrti oca Frederika IX.
Tačno 52 godine poslije predaje žezlo svom najstarijem sinu, prijestolonasljedniku Frederiku, nakon što je na Silvestrovo šokirala naciju najavivši abdikaciju zbog pozne dobi i zdravstvenih problema.
“Kraljica Margareta vrlo je dobra pripovjedačica pa je sama ispripovijedala i svoju priču”, rekla je za AFP Cecilie Nielsen, novinarka koja prati kraljevsku porodicu na nacionalnoj televiziji DR.
“Čak je i za odluku da odstupi odabrala prigodan trenutak”, dodala je.
Kraljica je izjavila da je teška operacija leđa kojoj je bila podvrgnuta u februaru 2023. “dala povoda razmišljanjima” o odlasku. I nakon abdikacije zvat će je se kraljicom Margretom.
Uzela je ime Margrethe II. u čast Margrethe I., koja je vladala Danskom od 1375. do 1412., iako službeno nije imala titulu kraljice. U vrijeme Margrethina stupanja na prijestolje samo 45 posto Danaca bilo je za kraljevinu, a većina je smatrala da joj nema mjesta u modernoj demokraciji.
No, ponosna i elegantna Margrethe II. uspjela se držati podalje od skandala i modernizirati instituciju kraljevine, dopuštajući svojoj dvojici sinova da se ožene pučankama i ograničavanjem kraljevskih privilegija.
Najstarija od triju kćeri, kraljica je rođena u Kopenhagenu 16. aprila 1940., samo sedmicua dana nakon što je nacistička Njemačka napala njenu zemlju. Danski zakon o nasljeđivanju tada je isključivao žene iz nasljeđivanja prijestolja. Zakon je 1953. izmijenjen referendumom nakon što je nekoliko uzastopnih danskih vlada izrazilo potrebu za modernizacijom društva.
“Uspjelo joj je biti sila ujedinjenja danske nacije u vrijeme velikih promjena, globalizacije, pojave multikulturalne države, ekonomske krize 1970-ih, 1980-ih i ponovno od 2008. do 2015. te pandemije”, sažeo je njen uticaj historičar Lars Hovebakke Sorensen za AFP.
Margrethe je poznata po svojoj opuštenoj i razigranoj strani i po uključenosti u dansku kulturnu scenu. Slikarica, kostimografkinja i scenografkinja, u brojnim je prilikama surađivala s Kraljevskim danskim baletom i Kraljevskim danskim pozorištem.
Nedavno je nominirana za dansku filmsku nagradu Robert u kategoriji scenografije i kostima za svoj rad na Netflixovom filmu Ehrengard. Pohađala je Cambridge i Sorbonu, a tečno govori engleski, francuski, njemački i švedski.
Također je prevodila drame, uključujući dramu Svi su ljudi smrtni Simone de Beauvoir. No javnost je prvenstveno prepoznaje po slikama i crtežima. Ilustrirala je nekoliko knjiga, uključujući dansko izdanje Gospodara prstenova J.R.R. Tolkiena, a njene slike bile su izložene u muzejima i galerijama u Danskoj i inostranstvu, prenosi Hina.
