Uzorci DNK iz kostiju i zuba drevnih Evropljana koji su živjeli prije nekih 34.000 godina pokazali su da su genetičke varijante koje sada povećavaju rizik za obolijevanje od multiple skleroze nekad štitile ljude od bolesti koje prenose životinje.
Naučnici su to otkrili istražujući uzorke DNK 1.664 ljudi iz drevnih lokacija u zapadnoj Evropi i Aziji.
Drevne genome usporedili su s modernim uzrocima DNK iz britanske Biobanke, u kojoj se nalaze uzorci oko 410.000 bijelih Britanaca i više od 24.000 ljudi rođenih izvan Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi utvrdili promjene koje su se dogodile kroz vrijeme.
Jedno izvanredno otkriće odnosilo se na MS, hroničnu bolest mozga i kičmene moždine koju se smatra autoimunom.
Naučnici su utvrdili da se prije oko 5.000 godina, na početku bronzanog doba, dogodila važna migracija ljudi. Stočari naroda Jamnaja preselili su se u zapadnu Evropu iz područja današnje Ukrajine i južne Rusije.
Oni su imali genetičke karakteristike koje su im tada bile korisne, štiteći ih od infekcija od ovaca i stoke. Kako su se sanitarni uvjeti kroz tisućljeća poboljšavali, te iste genetičke varijante povećale su rizik od obolijevanja od MS-a.
To bi moglo objasniti zašto ljudi na sjeveru Evrope imaju najveću prevalenciju MS-a, dvostruko veću nego na jugu Evrope.
Mi smo rezultat evolucije koja se dogodila u prošlim okruženjima i na mnoge načine nismo optimalno prilagođeni okolišu koji smo si danas stvorili, rekao je populacijski genetičar s Berkeleyja, Rasmus Nielsen, jedan od voditelja istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u srijedu u časopisu Nature.
Prije oko 11.000 godina, poljoprivrednici s područja današnje Turske došli su u zapadnu Evropu zamijenivši lovce-sakupljače. Njih su kasnije zamijenili ljudi naroda Jamnaja.
Jamnaje su bili prvi evropski pravi nomadi. S pripitomljenim govedima i konjima stigli su u azijsku stepu gdje ima malo hrane i vode pa su nosili sve sa sobom na kolima. Fizički su bili neobično veliki, što se vidi od njihovim kosturima i također genetici, te izgleda prilično nasilni, rekao je William Barrie, genetičar s Cambridgea koji je sudjelovao u istraživanju.
Mislim da je stanovništvo velikom dijelom zamijenjeno ratovima, dodao je.
Visok udio potomaka Jamnaja postoji na sjeveru Evrope, najviše u Irskoj, na Islandu, u Norveškoj i Švedskoj, a smanjuje se kako se ide prema jugu.
Otkrića pokazuju kako se genetičke karaktieristike mogu promijeniti iz korisnih u štetne kako se uvjeti života mijenjaju.
Patogene infekcije postale su učestalije tokom bronzanog doba zbog bliskog suživota ljudi i domaćih životinja te povećanja gustoće stanovništva, rekao je Evan Irving-Pease, stručnjak za računarsku evolucijsku biologiju sa Univerziteta u Kopenhagenu.
Te genetičke varijante postale su višak za naše imunološke potrebe tek u modernom dobu, s boljim sanitarnim uvjetima i zdravstvenom skrbi, što je rezultiralo povećanjem rizika od obolijevanja od MS-a i drugih autoimunih bolesti, dodao je.
To mijenja naše spoznaje o MS-u, pomažući nam da shvatimo njegovo podrijetlo. MS možemo smatrati rezultatom imunološkog sistema koji je učinkovito evoluirao da se nosi s nizom infekcija u prošlosti, a sada vlada drugačije okruženje. Ta razlika između prošlosti i modernih sanitarnih uvjeta vjerovatno uzrokuje previše aktivan imunološki sistem. To znači da bismo trebali raditi na ponovnom podešavanju imunološkog sistema, a ne ga suprimirati, rekao je Barrie.
Istraživanje je bacilo svjetlo i na druge karakteristike Evropljana.
Jamnaje su bili genetički visoki pa su i današnji ljudi na sjeveru Evrope viši nego na jugu, gdje živi visok udio potomaka neolitičkih poljoprivrednika koji su bili niski.
Istočni Evropljani imaju povećani genetički rizik od obolijevanja od Alzheimerove bolesti i dijabetesa tipa 2, utvrdili su naučnici. Otkrili su i da se tolerancija na laktozu pojavila u Evropi prije oko 6000 godina, prenosi Hina.
