U prisustvu brojnih zvanica iz Bosne i Hercegovine i Republike Turske te velikog broja vjernika u nedjelju je u Olovu svečano otvorena Ahi Evran Veli Kiršehir džamija izgrađena najvećim dijelom putem Turske fondacije Diyanet, a za čiju je izgradnju inicijalna sredstva obezbijedio turski grad Kiršehir. Radi se o prvoj džamiji u samom centru ovog bosanskohercegovačkog grada, javlja Anadolu.
Svečanom otvorenju su prisustvovali reisu-l ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, ambasador Republike Turske u BiH Sadik Babur Girgin, Cebrail Kullu iz Odjela za euroazijske zemlje Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet), ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Zeničko-dobojskog kantona Mirza Mušija, načelnik općine Olovo Đemal Memagić, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Senaid ef. Zajimović, savjetnik za vjerske poslove u ambasadi Turske Mustafa Guvenc, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Olovo Esad ef. Pepić, gosti iz turskog grada Kiršehira, predstavnici turskih institucija u BiH, imami i više hiljada građana iz više bh. gradova.
Vjerski i program učenja ilahija upriličili su hafiz Aziz ef. Alili, hafiz Mustafa Bilis iz Turske i bosanskohercegovački umjetnik Armin Muzaferija, a dovu je proučio zamjenik reisu-l uleme Islamske zajednice u BiH Enes ef. Ljevaković.
Reisu-l ulema Kavazović je zahvalio prijateljima i braći iz Turske povodom izgradnje džamije, kao i svima koji su učestvovali i pomogli realizaciju ovog projekta.
Kavazović je podsjetio da u ovom drevnom mjestu, u gradu punom historije i herojstva, “danas se punih srca susrećemo s našom braćom i prijateljima, s musafirima koji su došli iz daleka. Danas s vama, ljudima ovoga grada, dijelimo radost uspjeha i prijateljstva, rođenog na temeljima vjere i bratstva. Ovaj dan, 15. septembar 2024. godine, ostat će upamćen kao važan historijski datum u povijesti ovog grada.”
“Mi danas otvaramo ovu džamiju u Olovu, na dan rođenja vjerovjesnika Muhammeda, a.s., koji je došao kao Milost svjetovima. S posebnim ushićenjem i radošću se uvijek sjećamo tog sigurno jednog od najvažnijih događaja u ljudskoj povijesti. Danas je u ovom prelijepom gradu, kitimo i radošću otvaranja ove džamije, zdanja u kojem će nove generacije našega naroda u slobodi i dostojanstvu obilježavati svoje svakojake radosti. Kuće u kojima se ljudi ponizno mole svome Gospodaru i spomenici kulture su orijentiri prepoznavanja i pamćenja gradova i sredina; to je ono što ljude privlači i doziva, ono čemu se dive i radi čega ih posjećuju. Džamija je temeljni simbol islamske kulture i civilizacije. Ona je mjesto u kom se ljudi okupljaju, zajednički obraćaju Uzvišenome, njeguju vrijednosti svoje kulture, druže se, prijateljuju i – pomažu jedni drugima. Vjerovjesnik je, kada je došao u Medinu, formirao u isto vrijeme i gradsku džamiju i tržnicu: jednu za dunjaluk, drugu za Ahiret. Zato se uvijek radujemo svakoj novoizgrađenoj ili obnovljenoj džamiji u našoj zemlji, i svakom privrednom objektu kojeg podignemo i u kojem ljudi mogu zaraditi svoj kruh, da prehrane sebe i svoju porodicu”, rekao je Kavazović i dodao:
“S istim žarom radujemo se i ovoj Ahi Evran Veli Kiršehir džamiji, koju su, zajedno s pratećim objektima, najvećim dijelom izgradili naša braća iz Turske: grada pobratima Olova Kiršehir i fondacija Turske Diyanet vakuf. Neka ih Uzvišeni Allah nagradi Svojom nagradom. Oni nam danas ovu džamiju predaju kao dar, da je čuvamo i brinemo se o njoj. I hoćemo, ako Bog da!”
Reis Kavazović je podsjetio kako je u agresiji na Bosnu i Hercegovinu Olovo podnijelo veliku žrtvu.
“Šehidi i gazije ovoga grada odbranili su rodnu grudu i podarili nam slobodu. Ne smijemo to nikada smetnuti s uma. Grad je pretrpio rušenje i devastaciju, ali njegovi ljudi nisu rušili svetinje: bogomolje naših sugrađana pravoslavaca i katolika ostale su netaknute. Oni su ostali privrženi svojoj vjeri, koja je u njima izdubila tu duboku svijest da se svetinje drugih čuvaju kao i svoje. Mi smo se obavezali na vjeru Bogu, da bogomolje drugih vjera nećemo rušiti. To je nama zabranjeno. No, nadamo se da ni naše džamije više neće biti rušene, da će i one biti zabranjene drugima”, rekao je Kavazović podsjetivši da Olovo nije imalo džamiju u modernom urbanom centru grada.
Mir najveća dunjalučka svetinja
Danas se, kako je rekao, ta slika mijenja, popunjava se ta praznina i nastaje jedan novi opći društveni ambijent.
Svrha postojanja džamije je da čovjeka vraća Bogu i samome sebi, jer onaj koji je zaboravio na Boga ostat će u vječnom Božijem zaboravu, poručio je Kavazović, kazavši da sve dok je čovjek unutar granice koju je Bog uspostavio, on je u miru s ostalim stvorenjima, ljudima, biljkama i životinjama i živi u prijateljskom ambijentu, punom milosrđa, ljubavi i topline. Kada iziđe iz tog okvira, dolazi u sukob s drugima.
“Naši stari učenjaci su govorili: ‘Onome ko prekine vezu s Dragim Bogom, njemu Bog Dragi prijatnost druženja sa Sobom zamijeni neprijatnošću rastanka!’ Današnji čovjek sve češće kida tu svetu vezu i evo ga: suočava se s neprijatnošću rastanka s Bogom. Agresivan je, nemilosrdan, brutalan i nasilan i to mu se vraća u jednakoj mjeri. Ako nastavimo s ovakvim djelovanjem sve ćemo izgubiti i pokusati katastrofalne posljedice. Neka niko ne sumnja u to. Svijet je jedna koherentna cjelina, i čovjek, kao njena centralna tačka, u njoj može biti integriran samo ako postupa po onom kako mu je Bog rekao. Samo u tom slučaju bit će u punom miru s drugim bićima i u suglasju s prirodnim zakonima. Jer mi od malih nogu učimo: Allahumme entes-selamu ve minkes-selam – Ti si, Bože, mir i od Tebe dolazi mir”, kazao je Kavazović i zaključio:
“Naša najveća dunjalučka svetinja u ovoj našoj lijepoj zemlji jeste mir. Zato širimo mir gdje god se nalazili i s kim god se susretali. Ova džamija će, ako Bog da, oživljavati zaboravljene i osnaživati sačuvane istine, zbližavati ljude i život im činiti ljepšim i ugodnijim. Kako god je zbližila i povezala dva grada – Olovo i Kiršehir – i pobratimila ljude iz tih gradova, tako isto će zbližiti ljude i u ovom mjestu i u ovoj zemlji i u njima buditi vjeru, nadu, ljubav i samilost, na radost svih.”
Reis Kavazović je istakao da “mi želimo ostati ovdje, graditi svoju zemlju, rađati djecu i živjeti s ljudima svoje zemlje, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Da bismo živjeli u miru i slozi jedni s drugima, neophodno je da se međusobno poštujemo. To dalje znači da ćemo poštivati i bogomolje jedni drugih, ali i da ćemo biti pri ruci jedni drugima, naročito kada se nađemo u teškoći, i da ćemo jedni drugima biti utjeha, a ne prijetnja. Zato, neka uz naše džamije u miru budu i crkve i druge bogomolje naših sugrađana. Niko ne treba odlaziti iz ove prekrasne zemlje, koju je Uzvišeni blagoslovio mnogim dobrima. Bosna je dovoljno široka za sve i niko nikome ne treba ništa otimati. I svima može, i treba, biti lijepo u njoj.”
“Pozivamo one koji su otišli u tuđinu da se vrate u svoju Bosnu. Lijepa je ovo zemlja, pa i poteškoće u njoj znaju biti slađe nego život u tuđini, koji, ma koliko bio lakši, zna biti gorči. Želim se zahvaliti našoj braći iz Turske, koji su izdvojili svoja sredstva da bi nam dali ovu prelijepu džamiju na poklon. Također se želim zahvaliti i našim ljudima koji su učestvovali u njenoj izgradnji. Svima je to „sadaka džarija“ – sadaka od koje sevapi teku sve dok ovo dobro traje i vrši svoju ulogu”, rekao je reisu-l-ulema Kavazović.
Cebrail Kullu ispred turskog Diyaneta je u obraćanju prisutnima na otvorenju džamije prenio selame predsjednika Uprave za vjerske poslove Turske Ali Erbasa, poručivši da su ljudi u BiH i Turske nasljednici zajedničke historije i civilizacije.
“Ovo impozantno zdanje izgrađeno u ime bratska osnova je naše islamske civilizacije i simbol je vjere, mira i spokoja. Kao baštinici islamskih vrijednosti moramo pokazati osjetljivost u tom smislu. U današnejm svijetu gdje su jako potrebne islamske univerzalne vrijednosti, moramo učiniti dodatni napor kako bi ova i sve druge džamije i dalje služile svojoj svrsi, jačajući tako naše bratske i prijateljske veze”, rekao je Kullu.
Osnažena bratska veza BiH i Turske
Muftija Grabus je u obraćanju poručio kako je džamija u Olovu osnažila bratsku povezanost između BiH i Turske.
“Nisu samo Osmanlije gradile džamije, naši savremenici iz Turske, iz Dijaneta i drugih ustanova grade hajrate po BiH”, rekao je muftija Grabus i dodao:
“Ova džamija i vakufski kompleks Olovu su dali novu vrijednost, na najbolji način su postali simbolom zajedništa i vizije časnih, čestitih, radinih i domoljubnih, hrabrih ljudi. Puno je osoba podržavalo izgradnju ove džamije, zamjenik Reisul-uleme prof. Enes ef. Ljevaković je u svojstvu sarajevskog muftije ulagao veliki trud u podršci ovom projektu, amabasada Republike Turske, savjetnik za vjerska pitanja, vakifi iz Olova i cijele BiH. Danas smo svi radosni i zahvalni Allahu, dž.š., na velikom uspjehu za Olovo i sve nas.”
Grabus je kazao kako se danas se u Olovu raduju graditelji, branitelji i učitelji.
Muftija Grabus je podsjetio da je u agresiji na BiH proušeno preko 600 džamija, kazavši da su rušitelji prezreni, a graditelji blaženi.
Načelnik općine Olovo Memagić, kojem je reisu-l ulema Kavazović uručio vakufnamu zbog činjenice da je privatnu kuću poklonio za kompleks ove džamije, zahvalio je prisutnima na svečanosti otvorenja džamije poručivši da “moramo širiti dobro, manje kritikovati i više raditi na sebi da ovu našu lijepu Bosnu i Hercegovinu učinimo što ljepšom da nam svi na njoj zavide, a ne danas sažalijevaju”.
Mustafa Guvenc, savjetnik za vjerske poslove pri Ambasadi Turske u BiH je kazao da osim što su bogomolje, džamije su simbol naše civilizacije i srce naših gradova.
Istorijat gradnje Ahi Evran Veli Kiršehir džamije
Kamen temeljac za izgradnju džamije u centru Olova položen je 2017. godine, inicijalna sredstva je osigurao turski grad Kiršehir, a izgrađena je sredstvima Turske fondacije Diyanet najvećim dijelom, na površini od 1.520 metara kvadratnih u osmanskom stilu, s oko 500 metara kvadratnih zatvorenog prostora za molitvu. Kapacitet džamije sa haremom je 500 vjernika.
Pored džamije se nalazi zgrada sa uredima, musafirhanom i salonom za vjenčanja. Šadrvan, fontana i munara također su simboli ovog vjerskog kompleksa u Olovu. Kompleks čini i uvakufljena kuća općinskog načelnika Đemala Memagića.
Gradnja džamije koja nosi naziv po poznatom alimu Ahiju Evranu Veliju, počela je 2017. godine i projekat je turskog grada Kiršehira. Od aprila 2019. radovi su bili usporeni, a ponovo su intenzivirani u decembru 2021. godine i ni jednog dana nisu prekidani.
Među najznačajnijim i najreprezentativnijim projektima koji su realizirani putem Turske fondacije Diyanet u Bosni i Hercegovini su Kajserija džamija u Goraždu, Nova gradska – Vali Redžep Jazidžioglu džamija u Maglaju te Ahi Evran-i Veli Kiršehir džamija u Olovu.
