Danska, Finska i Norveška su brzo reagovale na najmanji porast infekcija, što im je omogućilo da tokom ljeta gotovo iskorijene virus i spremne dočekaju jesen
Analiza CNN koja je proučavala podatke Univerziteta Oksford (Oxford) i Univerziteta Džons Hopkins (Johns Hopkins) otkrila je da, iako su sve tri zemlje primjenile neke od “najopuštenijih” kombinacija mjera ograničenja na kontinentu, ipak su uspjele da održe prosječnu dnevnu stopu smrtnosti na niskom nivou (ispod jedne na milion stanovnika) u periodu od 1. septembra do 30. novembra.
Uspjeh Danske se, međutim, možda približava kraju. Krajem novembra, danska stopa smrtnosti premašila je jedan na milion stanovnika, prvi put od maja mjeseca, pokazuju podaci Džonsa Hopkinsa. U petak je broj novih slučajeva premašio 4.000, a ranije tokom nedjelje zvaničnici su proširili ograničenja i najavili blokiranje širom zemlje s ciljem da se zaustave rastuće infekcije.
Kako navodi CNN, Danska, Finska i Norveška su brzo reagovale na najmanji porast infekcija, što im je omogućilo da tokom ljeta gotovo iskorijene virus i spremne dočekaju jesen. Stručnjaci navode da su ključna bila i jasna uputstva stanovnicima i spremnost stanovnika da ih slijede, a pojačani su i kapaciteti za testiranje i traženje kontakata, te je obezbjeđeno plaćeno bolovanje kako bi se epidemiaja lokalizovala.
Kako biti najbolji (ili kako biti Finska)
Podaci Džonsa Hopkinsa pokazuju da je Finska imala najniži evropski prosjek infekcija i smrtnih slučajeva po glavi stanovnika posljednjih mjeseci. Ova zemlja je uspjela da zaustavi lokalne epidemije, iako je imala veoma opuštene mjere za razliku od ostatka kontinenta.
Kretanje unutar države nije bilo ograničeno, oni kojima je to bilo potrebno mogli su da pohađaju školu i radna mjesta, a nošenje maski nije bilo obavezno.
– U ovome nema ničega magičnog, mi imamo samo pragmatičan pristup – rekao je Peka Norti (Pekka Nuorti), profesor epidemiologije na Univerzitetu Tampare koji je više od 25 godina radio za agencije za javno zdravstvo.
Kulturni, politički i geografski faktori, poput niske gustine naseljenosti, manje putovanja i veliko povjerenje u vladu, bili su takođe od pomoći, ali najveću razliku je donio rad zdravstvenih agencija u zemlji.
Tokom ljeta je Finska izgradila “provjerenu terensku epidemiološku praksu”, rekao je Norti. Testiranje, izolovanje, traženje kontakata, stavljanje u karantin i sprečavanje događaja sa previše ljudi na lokalnom nivou. Prosječni dnevni obim testiranja gotovo se učetvorostručio sa 2.900 uzoraka u maju na 11.300 u augustu, pokazuju podaci Ministarstva zdravlja. Krajem novembra finske laboratorije su dnevno izvodile do 23.000 testova ili 90 odsto trenutnog kapaciteta.
Finska je ljeto iskoristila da se pripremi za novi talas reagujući preventivnim mjerama umjesto potpunog zaključavanja, rekao je Mika Salminen, direktor zdravstvene zaštite u finskom Institutu za zdravlje i socijalnu zaštitu. Ograničavanje međunarodnih putovanja tokom većeg dijela ljeta doprinijelo je ovom uspjehu.
Da bi pomogla ljudima da se izoluju i ostanu kod kuće, vlada je pružila ekonomsku podršku. Hiljade ljudi koji su bili izloženi mogli su u karantin jer je vlada ponudila kompenzaciju za izgubljene prihode, rekao je Salminen.
– Nije da nismo imali žarišta – rekao je Norti.
Finska jeste imala lokalna rasplamsavanja, ali lokalne zdravstvene vlasti mogle su da ih obuzdaju koristeći podatke u realnom vremenu.
Međutim, kako broj slučajeva raste, postaje sve teže identifikovati sve izvore prenosa. Salminen kaže da ako se situacija pogorša, nije isključeno potpuno zaključavanje.
Norveški način
Preko granice, norveški zvaničnici su fokus stavili na rješavanju problema najugroženijih. Proljećno zaključavanje Norveške bilo je najstrože u Skandinaviji.
Naftna i gasna industrija u zemlji bila je u stanju da pruži veliku ekonomsku zaštitu kako bi ublažila efekat na novčanike, ali se vlada ubrzo suočila i sa sve većom krizom mentalnog zdravlja, pa su zvaničnici prebacili ova ograničenja. Takođe, krajem ljeta su zdravstvene vlasti otkrile da je oko 40 odsto slučajeva korona virusa prijavljenih u julu bilo među norveškom stranom populacijom.
Da bi prilagodila svoju komunikacionu strategiju, vlada se opredjelila za oko 770.000 dolara finansiranja u svrhu podizanja svijesti o kovidu-19 za imigranstsku populaciju u zemlji. Čini se da su ove ciljane intervencije doprinijele zapaženom padu stope zaraze među tim zajednicama, rekao je profesor sociologije i politike na Univerzitetu Aston Džonatan Triter (Jonathan Tritter).
Znati šta treba da se radi
Pojedini stručnjaci koji su govorili za CNN naveli su da je presudan faktor ranog uspjeha Danske bila jasna poruka o rizicima i potrebi za promjenama u ponašanju. Oni su postignuće zemlje pripisali njenoj historiji međusobnog povjerenja između stanovnika i vlade.
– Vlada je uspjela da aktivira to porijeklo povjerenja, dobru podrazumijevanu poziciju, efikasnom komunikacijom – rekao je Majkl (Michael) Bang Petersen, profesor političke psihologije na Univerzitetu Arhus.
On je rekao da postoje dva faktora koji određuju kako će se ljudi ponašati kako bi izbjegli infekciju. Jedan je motivacija: da li su zabrinuti zbog zaraze. Drugo je da li znaju tačno šta treba da preduzmu kako bi se spriječilo širenje bolesti, koja zavisi od komunikacije zdravstvenih vlasti i političara.
Jedan od zvaničnika koji je predvodio dansku reakciju na pandemiju ponovio je upravo to.
– Rješavanja pandemija ima veze sa ljudskim ponašanjem – rekao je Soren Brostrom (Søren Brostrøm), šef danskih zdravstvenih vlasti.
Međutim, i u Danskoj se prošle nedjelje govorilo o pogoršanju situacije, a premijerka Mete (Mette) Frederiksen je rekla da postoji samo jedna stvar koja djeluje protiv korone.
– To je ako vi i ja, ako svi preuzmemo odgovornost za sebe, i jedni za druge – rekla je ona.
Inače, višestruke studije su zaključile da “zaključavanje” zemalja funkcioniše, te da je sporije reagovanje zemalja sa novim mjerama tokom proljeća dovelo do skoro dvostruko više novih smrtnih slučajeva narednih mjeseci.
Međutim, kako zamor prodire, ljudi postaju sve više nevoljni da slijede stroge nove mjere. Socijalno distanciranje nije dugoročno održivo, kaže Brostorm. Zemlji je potrebno dovoljno organičenja da bi mogla da kontroliše pandemiju.
– Mislim da smo otkrili da smo u ovom pogledu zaista postigli prilično dobar balans u ovoj zemlji – rekao je on.
Danska volja da uvede strože mjere kada je to potrebno stoji u potpunoj suprotnosti sa Švedskom, koja je imala jedan od najlabavijih pristupa pandemiji u svijetu.
Izvor: BH Glas/Telegraf.rs
