Može li čovječanstvo napokon ostvariti prednost u dugovjekoj bitki protiv raka?
Novija naučna i medicinska postignuća dodala su nova oružja ljudskom arsenalu u borbi protiv raka, a među njima su personalizirana genska terapija, umjetna inteligencija, krvne pretrage pa možda i vakcine.
Rak odnosi gotovo deset miliona života godišnje, odnosno gotovo svaku šestu smrt, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
U povodu Svjetskog dana borbe protiv raka u subotu, agencija AFP objavila je pregled novijih obećavajućih postupaka u dijagnosticiranju i liječenju te bolesti.
Imunoterapija
Lijekovi koji mijenjaju imunosne mehanizme, stimuliraju imunološki sistem da uoči i ubije stanice raka, jedno su od najvećih napredaka u liječenju raka u zadnjem desetljeću.
Primjena imunoterapije ima manje teških nuspojava od hemoterapije i pokazala se efikasna u liječenju nekoliko tipova raka.
Prije 2010. postotak preživljavanja oboljelih od težih oblika raka kože bio je vrlo nizak. Ali zahvaljujući imunoterapiji, neki pacijeniti sada mogu živjeti deset godina ili više.
Međutim, svi oblici tumora ne reagiraju na imunoterapiju koja opet ima svoje nuspojave.
“Tek smo na početku imunoterapije”, rekao je Bruno Quesnel, naučnik istraživač u Francuskom nacionalnu centru za rak.
Pierre Saintigny, onkolog u Centru za rak Leon Berard kaže da će trebati kombinirati različite vrste imunoterapijskih postupaka “koliko god je inteligentno moguće”.
“Zahvaljujući imunoterapiji, ostvarili smo viši stepen u liječenju raka, ali potrebni su drugi koraci da bi od nje koristi mogli imati svi pacijenti”.
CAR-T terapija
CAR-T terapija uključuje uzimanje T-stanica iz krvi pacijenta i njihovo modificiranje u laboratoriju. Zatim se pacijentu ubrizgavaju te T-stanice, koje su dio imunološkog sistema, ali sad iznova ‘obučene’ da napadnu stanice raka. Drugi oblik je alogenska CAR-T terapija gdje se koriste stanice iz zdravih davaoca.
Do danas su se terapije CAR-T pokazale uglavnom efikasne u borbi protiv nekih oblika leukemije, ali riječ je o procesu koji je vrlo skup.
Umjetna inteligencija
Pokazalo se da računarski programi umjetne inteligencije (AI) identificiraju rak mozga i rak dojke iz rutinskih snimaka preciznije od ljudi. U punom su procvatu istraživanja primjene AI u brojnim područjima te se očekuje da će ona igrati sve važniju ulogu u dijagnosticiranju raka.
“Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji moći ćemo identificirati kojim će pacijentima bolje odgovarati kraće terapije”, kaže Fabrice André, onkolog s francuskog Instituta za rak Gustave Roussy. To će donijeti manje nuspojava za pacijente, ali i manji financijski teret zdravstvenom sistemu.
Test tekućom biopsijom
Tekuće biopsije mogu detektirati rak u DNK-u iz jednostavnog krvnog testa i taj je postupak jednostavniji i manje je invazivan od tradicionalne biopsije koja zahtjeva uzorak tkiva.
Brže i jednostavnije testiranje moglo bi pomoći ljekarima da otkriju i djeluju na rak prije nego on uopće dobije priliku da se proširi. Ta nova tehnika već se koristi u Sjedinjenim Državama, “ali ima još mnogo lažnih pozitivnih” nalaza, kaže André.
Vakcine
Odavna postoje vakcine zaštite od humanog papilomavirusa (HPV) koji izaziva rak vrata grlića maternice kao i vakcine protiv hepatitisa B koji može voditi razvoju raka jetre.
Ali, nakon desetljeća neuspješnih napora na pronalasku vakcina, rastu nade da bi tehnologija mRNA, prvi put primijenjena u razvoju vakcina protiv covida mogla biti prekretnica u borbi protiv raka.
Vakcine koja liječe rak možda su sredstvo koje najviše obećava u budućnosti.
U decembru su farmaceutske kompanije Moderna i Merck najavile pozitivna prva ispitivanja svojih personaliziranih vakcina mRNA u liječenju pacijenata oboljelih od raka kože.
U januaru je njemački farmaceutski laboratorij BioNTech objavio da će 10.000 stanovnika u Velikoj Britaniji biti dio ispitivanja za vakcinu mRNA koje bi se istraživalo po mjeri individualnih tumora.
Personalizirana kombinacija
Steven Le Gouill, voditelj u bolničkoj grupi francuskog instituta Curie rekao je da je optimističan kad je riječ o budućnosti liječenju raka.
“Prešli smo prekretnicu u našem razumijevanja tumorske stanice”, rekao je. “Rak je i dalje kušnja, ali napredak je eksponencijalan”, rekao je Le Gouill.
BH Glas / Hina
