Prije otprilike četvrt stoljeća nordijske članice Evropske unije – Finska, Švedska i Danska – razmatrale su uvođenje eura kao nacionalne valute. Euro tada nije prihvaćen na referendumima u Švedskoj i Danskoj, dok ga je Finska ipak uvela, bez da je građane izričito pitala šta misle o napuštanju dotadašnje valute marke.
Danas se o prednostima i manama uvođenja eura intenzivno raspravlja i u Švedskoj i u Danskoj, pa čak i u Norveškoj, koja nije članica Evropske unije. Iako javnost u tim zemljama još uvijek nije sklona napuštanju krune, ekonomisti su sve složniji u procjeni da je ulazak u eurozonu potreban, a sve je više političkih stranaka koje u svojim programima prihvataju euro.
Profesor emeritus međunarodne ekonomije na Univerzitetu u Stockholmu, Lars Calmfors, koji je prethodnih decenija bio skeptičan prema euru, nedavno je vodio opsežnu studiju pod nazivom „Da li je vrijeme za euro?“. Ekonomisti i politolozi koje je okupio zaključili su da bi Švedska imala više koristi nego štete od ulaska u eurozonu.
„Argumenti za uvođenje eura danas su jači nego ikada ranije. Švedska ekonomija postala je mnogo usklađenija s ekonomijom eurozone. Prije 25 godina još smo se oporavljali od krize iz 90-ih, visoke nezaposlenosti i državnog duga, pa smo morali koristiti i monetarne, a ne samo fiskalne instrumente“, rekao je Calmfors za norveški poslovni portal e24.no, prenosi Index.hr.
Zemlje koje prihvate euro prenose ovlasti za vođenje monetarne politike sa svojih nacionalnih centralnih banaka na Evropsku centralnu banku (ECB) u Frankfurtu. To, između ostalog, znači da se moraju pridržavati iste ključne kamatne stope, čak i ako nemaju isti nivo ekonomskog razvoja.
Calmfors kaže da je promijenio mišljenje o euru jer su danas švedske javne finansije znatno zdravije, a državni dug je među najnižima u EU-u. Osim toga, naglašava da su ekonomske krize u posljednjih 25 godina uglavnom bile globalne (IT balon, finansijska kriza 2008. godine, pandemija), zbog čega nema toliku potrebu za posebnim nacionalnim monetarnim mjerama.
„Ranije smo bili pomalo naivni“
Calmforsova studija ističe da je švedska monetarna politika ionako uglavnom usklađena s odlukama ECB-a zbog međunarodnih finansijskih kretanja. Ulazak u eurozonu mogao bi dugoročno smanjiti rizik valutnih šokova i povećati predvidivost. Uklanjanje valutnog rizika podstiče izvoz, strane investicije i smanjuje troškove zaduživanja.
S druge strane, Calmfors upozorava da zbog fiskalne nediscipline pojedinih članica eurozone postoje i određeni rizici:
„Ranije smo bili pomalo naivni i vjerovali smo da će zemlje eurozone poštovati fiskalna pravila. Činjenica je da bismo, ako prihvatimo euro, možda morali učestvovati u pokrivanju troškova zemalja s visokim javnim dugom.“
Na referendumu 2003. godine gotovo 56 posto građana odbilo je uvođenje eura i to pitanje je tada uglavnom nestalo s političke agende. Međutim, u posljednje vrijeme protivljenje euru slabi i sada svega 41 posto Šveđana želi zadržati krunu.
Iako su se neke manje stranke, poput Liberala, izjasnile za euro, s obzirom na to da su sljedeći parlamentarni izbori zakazani za septembar 2026. godine, za sada nikome nije politički oportuno pokretati pitanje novog referenduma o ulasku u eurozonu.
„Nismo promijenili mišljenje. I dalje smatramo da bi Švedska trebala uvesti euro. Međutim, trenutno je fokus na pitanjima koja u teškim vremenima ujedinjuju naciju. Nećemo insistirati na referendumu za koji znam da bi izazvao podjele u Švedskoj“, rekao je u novembru švedski premijer Ulf Kristersson.
Danska je ispregovarala izuzeće
Za razliku od Švedske, koja bi u budućnosti načelno ipak morala uvesti euro, Danska je prilikom ulaska u EU ispregovarala izuzeće i nije obavezna prihvatiti zajedničku valutu. Na referendumu 2000. godine većina građana (53,2 posto) glasala je protiv eura, a danski parlament je prošle godine usvojio rezoluciju kojom se onemogućava bilo kakav plan za uvođenje eura kao danske valute.
Danska je, dakle, još udaljenija od eurozone nego Švedska, ali se rasprava o toj temi intenzivira. U septembru je guverner danske centralne banke Christian Kettel Thomsen izjavio o eurozoni sljedeće:
„Kada svijet postaje nesigurniji, a pravila igre nejasnija, za male zemlje je bolje biti dio saveza.“
Danska centralna banka već decenijama vodi politiku fiksnog kursa prema euru. Danska monetarna politika je faktički podređena stabilnosti krune u odnosu na euro, a odluke ECB-a o kamatnim stopama snažno utiču i na danske kamatne stope.
Danska je jedna od bogatijih i stabilnijih članica EU-a, s vrlo niskom inflacijom i snažnom kupovnom moći. Poslovna udruženja poput Dansk Industri često ističu da fiksni kurs i vezanost za euro doprinose toj stabilnosti te smatraju da bi ulazak u eurozonu bio logičan sljedeći korak.
Politička pitanja koče konkretne poteze
Novije investicijske i analitičke studije dolaze do sličnog zaključka: na čisto ekonomskom nivou euro bi za otvorenu i stabilnu ekonomiju poput danske vjerovatno bio neto dobitak, ali politička i identitetska pitanja koče konkretne korake.
Istraživanja javnog mnijenja dosljedno pokazuju da je većina Danaca protiv napuštanja krune (anketa Kantara iz 2024. pokazala je da 55 posto građana ne želi euro), iako je dansko društvo u širem smislu izrazito proevropski orijentirano.
U Norveškoj je pitanje eura uglavnom povezano sa širom raspravom o članstvu u EU-u. Norveški građani su dva puta u posljednjih pola stoljeća na referendumima odbili članstvo, a političke stranke, uz rijetke izuzetke, nisu sklone ponovo pokretati to pitanje.
Poslovna zajednica i ekonomski stručnjaci nisu jedinstveni po pitanju uvođenja eura, iako se većina slaže da bi Norveška u bliskoj budućnosti barem trebala vezati krunu za euro, poput Danske. Neki čak smatraju da bi Norveška mogla prihvatiti euro i bez članstva u EU-u.
„Vezivanjem krune za euro dobijamo veću stabilnost, ali tada norveška centralna banka ne bi mogla određivati kamatne stope prema norveškim uslovima. Općenito, smatram da ima više argumenata za članstvo u EU-u nego za uvođenje eura“, izjavila je za norvešku javnu televiziju Hilde Bjørnland, profesorica ekonomije na Norwegian School of Business.
Island uskoro nastavlja pregovore s EU-om?
U nestabilnim i kriznim vremenima prihvatanje zajedničke valute nije samo monetarno i fiskalno pitanje, već i pitanje nacionalne sigurnosti. Toga su svjesni i mnogi norveški ekonomski stručnjaci i političari, kojima nije ugodna pomisao da bi Norveška u okviru Evropskog ekonomskog prostora među zemljama koje nisu članice EU-a uskoro mogla ostati sama uz Lihtenštajn.
Naime, Island će na referendumu 2027. godine vjerovatno prihvatiti nastavak pregovora o članstvu u EU-u, čime bi se dodatno približio eurozoni. Zanimljivo je i to da mnogi u Norveškoj vjeruju kako će Švedska vrlo brzo uvesti euro, a da će potom i Norveška slijediti taj primjer.
Foto: Getty Images
