Danska politička stranka “Stranka građana“ (Borgernes Parti) Larsa Bojea Mathiesena sve više liči samo na Bojeovu stranku.
Za manje od dvije sedmice stranka je na Christiansborgu prepolovljena sa četiri na dva zastupnika u parlamentu – prvo nakon isključenja Jacoba Harrisa, a sada i nakon odlaska Emilie Schytte, piše DR.
Posebno je štetna njena oštra kritika predsjednika stranke Larsa Bojea Mathiesena, kojeg opisuje kao samovoljnog i licemjernog.
Ona opisuje stranku kao mjesto gdje vlast nemaju građani – nego sam Boje. Nema glavnog odbora, članovi nemaju stvarni utjecaj, a statut je „strogo tajan“.
To su optužbe koje su u potpunoj suprotnosti s projektom Larsa Bojea da vrati moć građanima i osigura transparentnost i poštenje u politici.
Lars Boje nije komentirao kritike na račun svog načina vođenja stranke – već je uzvratio optužbama da su njegova dva bivša stranačka kolege lagala.
Vjerovatno misleći na to da je Emilie Schytte, prema pisanju Radio IIII, navela netačne podatke u svom CV-ju na web-stranici stranke.
Birači koji su Borgernes Parti dali četiri mandata u parlamentu vjerovatno su sada razočarani, jer su ostala samo dva. Pitanje je hoće li se ponovo odlučiti glasati za takvu političku „zbrku“.
Bojeov stil vođenja već ranije bio kritikovan
Duboke unutrašnje nesuglasice i kritike na račun načina vođenja Larsa Bojea Mathiesena podsjećaju na 2023. godinu, kada je kratko bio predsjednik stranke Nye Borgerlige.
Mogućnost da upravo Boje postane predsjednik tada je navela novoizabranog Mikkela Bjorna da napusti Nye Borgerlige i pređe u Dansk Folkeparti. Optužio je Larsa Bojea da je „solo igrač“, čija ličnost ponekad toliko dominira da interes stranke i drugih ljudi dolazi u drugi plan.
Nakon samo mjesec dana na čelu stranke i velikih unutrašnjih sukoba, Lars Boje Mathiesen je tada jednoglasnom odlukom glavnog odbora isključen iz stranke.
Oslabljeni desni blok
Prepolovljavanje Borgernes Parti ima posljedice i za ostatak desnog bloka, koji je od početka držao Larsa Bojea na velikoj distanci.
Na primjer, nije bio pozvan u zajednički projekt Borgerligt Fundament, u kojem su Liberal Alliance, Dansk Folkeparti, Det Konservative Folkeparti i Danmarksdemokraterne predstavili 50 zajedničkih prijedloga za prvih 100 dana eventualne građanske vlade.
Nada među te četiri stranke bila je da će Larsa Bojea jednostavno ignorirati – iako su znali da postoji rizik rasipanja glasova na desnici.
Ipak, Borgernes Parti je jedva prešla izborni prag i ušla u parlament s 2,1 posto glasova. Na izbornoj noći postojala je barem matematička mogućnost formiranja desne vlade, ako bi uspjeli privući Larsa Løkkea Rasmussena.
Takav scenarij izgledao je prilično nezamislivo – između ostalog zato što je teško zamisliti Løkkea u vladi s predsjednikom Dansk Folkepartija Morten Messerschmidt i Larsom Bojeom.
A sada, uz čak tri nezavisna zastupnika desnog bloka – Jacoba Harrisa, Emilie Schytte i bivšu članicu Liberal Alliancea Cecilie Liv Hansen – formiranje desne vlade postalo je potpuno nemoguće.
To važi čak i ako Emilie Schytte još nije objavila šta će učiniti sa svojim mandatom.
Foto: Wikipedia
