Danska prima historijski mali broj izbjeglica, dok zemlje u južnoj Evropi primaju historijski veliki broj, pokazuju najnoviji podaci.
Velika većina imigranata koji dolaze u Dansku dolazi u zemlju kako bi gradila, pokazuje izvještaj Rockwool Fonden, koji analizira migracije širom Evropska unija, prenosi Ritzau.
Tokom 2025. godine više od dva miliona ljudi imigriralo je u EU, a više od 100.000 njih dobilo je boravišnu dozvolu u Danskoj.
Kada se gleda udio novopridošlih imigranata po stanovniku u 2024. godini, Danska se nalazi na sedmom mjestu.
To je nešto iznad prosjeka EU, pokazuje analiza istraživača iz evropskog odjela Rockwool Fonden u Berlinu.
To što većina dolazi u Dansku zbog posla ukazuje na to da kompanije u Danskoj mogu ponuditi atraktivne uslove.
Tako smatra Jacob Nielsen Arendt, istraživački profesor u Rockwool Fonden.
– Danska prima značajan broj imigranata koji dolaze ovdje raditi – kako iz drugih zemalja EU, tako i iz ostatka svijeta.
– To je povezano s programima koje je Danska uvela u posljednjih deset godina, poput sistema minimalne plate za radne dozvole i takozvanog „fast track“ programa, koji su dali određene prednosti danskim kompanijama u privlačenju strane radne snage, kaže on.
U prosječnoj zemlji EU 14,2 posto stanovništva čine imigranti iz drugih država.
U Danskoj je taj udio 14,4 posto stanovništva.
Međutim, Danska danas prima manje izbjeglica u poređenju s drugim zemljama, čak i kada se u statistiku uključe građani iz Ukrajina koji ne moraju tražiti azil.
– Danska ima prilično stroge zahtjeve za boravak, a zahtjevi za azil se često procjenjuju strože nego u drugim zemljama. Istraživanja pokazuju da stroga imigraciona politika utiče na to gdje ljudi odlučuju tražiti azil.
– To može biti razlog zašto je broj tražilaca azila u Danskoj na jednom od najnižih nivoa u novijoj historiji, kaže Jacob Nielsen Arendt.
Dok Danska prima historijski mali broj izbjeglica, neke zemlje u južnoj Evropi primaju historijski veliki broj.
– To pokazuje da unutar EU i dalje postoje problemi s koordinacijom. Na kratki rok, u nekim očima može biti dobro za Dansku što prima manje izbjeglica, jer se lakše može brinuti o onima koje primi.
– Ali brojke pokazuju da je to vjerovatno na račun nekih naših evropskih partnerskih zemalja, posebno na jugu Evrope, kaže Jacob Nielsen Arendt.
Tražioci azila koji ovih godina dolaze u Dansku najčešće dolaze iz Eritreje, Afganistana, Sirije, među njima su i palestinske osobe bez državljanstva, te ljudi iz Turske i Irane.
