Petak, 25 Septembra, 2020
Naslovnica Lifestyle Zdravlje Za dobro raspoloženje trebamo tek 12 minuta hodanja na dan

Za dobro raspoloženje trebamo tek 12 minuta hodanja na dan

Studija je pokazala da već i 12 minuta hodanja na dan imati pozitivan učinak na raspoloženja čovjeka, što se povezuje s time da je čovjek hodanje nekada povezivao s dolaskom do hrane

Studija u okviru koje su naučnici mjerili učinke hodanja na raspoloženje pokazala da nije potrebno prehodati kilometre da bismo se osjećali bolje. Dovoljno je 12 minuta hodanja na dan, čak i bez sunca, pogleda na prirodu, društvenih kontakata ili muzike.

Tvrde to koautori studije, dr. Jeffrey Miller i dr. Zlatan Krizan, koji kažu da se to može povezati s time da je čovjek u evolucijskom smislu kretanje povezivao s pronalaženjem hrane (bilo da je riječ o ljudima koji su išli u lov, ili onima koji su brali plodove). Pronalazak hrane djelovao je pozitivno na raspoloženje, pa je to učinak koji hodanje i danas izaziva.

Istraživači su proveli tri eksperimenta kako bi ispitali kako hodanje izaziva pozitivne emocije. U prvom je eksperimentu grupa studenata prošetala zgradama kampusa, dok je kontrolna skupina gledala videozapis ili pregledavala fotografije. Oni koji su hodali kampusom osjetili su jače pozitivne emocije – radost, polet i energičnost, dok su kontrolni ispitanici zabilježili smanjenje pažnje i lošije raspoloženja.

U drugom su pokusu studenti završili šetnju i morali napisati esej, što je zamišljeno kao dodatni pritisak. No, taj esej nije umanjio pozitivne prednosti hodanja. Raspoloženje studenata koji su šetali i dalje je bilo pozitivnije u odnosu na one koji nisu hodali.

Treći je pokus obuhvatio studente koji su hodali po trkačkoj stazi, ograđeni, daleko od prirode. Čak i oni su zabilježili dobre rezultate od hodanja na raspoloženje, u usporedbi sa sudionicima koji uopće nisu hodali. Naravno, šetnja u prirodi može imati još bolje efekte, pokazalo je ranije israživanje, objavljeno 2018. u časopisu Environment and Behavior.

Foto: Getty Images

Još jedna studija istraživača sa Univerziteta Iowa State otkrila je da hodanje i ljubaznost prema ljudima koje susrećemo također može pridonijeti da se osjećamo sretnijima, povezanijima te manje ansioznima, uz visoku dozu empatije.

-Šetanje i ljubaznost prema drugima povećava sreću i osjećaje društvene povezanosti – kaže Douglas Gentile, profesor psihologije na Državnom univerzitetu Iowa. To je jednostavna strategija koja ne oduzima puno vremena i lako ju je uključiti u svakodnevne obaveze, dodaje.

Studija objavljena u časopisu Journal of Happiness Studies testirala je prednosti tri tehnike koje su dizajnirane za smanjenje anksioznosti i povećanje sreće ili blagostanja. To su:

Ljubav i ljubaznost: Ova tehnika uključuje gledanje ljudi oko sebe i razmišljanje: ‘Želim da ova osoba bude sretna.’

Međusobna povezanost: Ova tehnika uključuje gledanje ljudi i razmišljanje o mogućim načinima na koje ste povezani. Na primjer, učenici bi mogli razmišljati o nadama i osjećajima djece s kojom dijele razred.

Silazna socijalna usporedba: Ova tehnika uključuje promatranje ljudi oko vas i razmišljanje o tome kako su lošiji od ljudi oko njih

Studija je uključivala i kontrolnu skupinu učenika koji su dobili upute da gledaju ljude i usredotočili se na ono što vide izvana. Primjerice, od njih se tražilo da bilježe odjeću, kombinaciju boja, tekstura te šminku i pribor koji su imali uza se. Studenti iz svih grupa bili su anketirani prije i nakon šetnje kako bi se izmjerila razina anksioznosti, sreće, stresa, empatije i povezanosti.

Istraživači su otkrili da se oni koji su vježbali ljubaznost ili željeli drugima dobro osjećali sretnijima. Oni koji su vježbali tehniku međusobnog povezivanja bili su više empatični i povezaniji od ostalih grupa. Oni koji su vježbali tehniku socijalne usporedbe nisu pokazali nikakvu korist i bili su lošiji od onih koji su vježbali tehniku ljubav i ljubaznosti. Oni koji su se uspoređivali s lošijima, osjećali su se manje suosjećajno, brižno i povezano od drugih.

-U osnovi je socijalna usporedba prema dolje konkurentna strategija, što znači da od nje ne možemo imati koristi, a takmičarski način razmišljanja povezan je sa stresom, anksioznošću i depresijom – kaže Dawn Sweet, koautor studije.

-Prakticiranje strategije ljubav i ljubaznost funkcionira tako da smanjuje stres te povećava osjećaj sreće, empatije i osjećaj socijalne povezanosti kaže Lanmiao He, student psihologije koji je pomagao znanstvenicima u ovoj studiji.

Izvor: 24sata.hr

- Advertisment -

Najnovije

Minhen: Obavezno nošenje zaštitnih maski na javnim prostorima

U Minhenu je u četvrtak stupila na snagu mjera obveznog nošenja zaštitnih maski na javnim mjestima na kojima se okuplja mnogo ljudi...

Film “Quo vadis, Aida” bh. kandidat za nagradu “Oskar”

Bosanskohercegovački kandidat u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film za nagradu "Oscar" Američke akademije (Academy of Motion Picture Arts and Sciences) je film...

Indijka na listi najutjecajnijih osoba u 2020. časopisa Time

Indijka Bilkis (82), koja je postala zaštitno lice dugotrajnih protesta u Shaheen Baghu, našla se na popisu 100 najutjecajnijih osoba u 2020....

Zlatan Ibrahimović zaražen koronavirusom

Napadač italijanskog nogometnog velikana Milana, 38-godišnji Zlatan Ibrahimović zaražen je koronavirusom, objavio je klub u četvrtak. Iz Milana su...